Tko se boji krize još: Svjetska ekonomija danas manje otporna na recesiju nego 2007.

Na proširenoj sjednici svoga Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Split održana je prezentacija Zdeslava Šantića, donedavno glavnog ekonomista OTP – Splitske banke, a sada voditelja analitike i istraživanja u međunarodnoj konzultantskoj kući Global Success Advisors, pod nazivom 'Tko se boji recesije još?'.

Šantić je pokušao odgovoriti na pitanja jesmo li na pragu nove recesije, što smo naučili od krize 2008. godine te možemo li opušteno u 2020.godinu. Prezentirajući globalna kretanja i gospodarske trendove u Hrvatskoj Šantić je istaknuo da ono što se dogodilo prije deset godina, nije bila uobičajena recesija niti kriza, već nešto što se događa jednom u stotinu godina.

„Globalno gospodarstvo se već duže razdoblje nalazi u jednom pozitivnom ciklusu, koji ne može potrajati vječno. Samim time ono što možemo očekivati u budućnosti je određeno usporavanje globalnog gospodarstva, koje će međutim biti ciklične prirode i ne onako snažno kao prije desetak godina. Činjenica je da će doći do usporavanja cikličkog karaktera, ali i da se globalno gospodarstvo danas suočava s dodatnim specifičnim rizicima, koji su uglavnom političke prirode te time teško predvidljivi ekonomskim modelima. Među njima, trgovinski rat SAD-a i Kine predstavlja najznačajniji rizik za svjetsko gospodarstvo, dok su za gospodarstvo EU tu i specifični rizici poput Brexita'', rekao je Šantić.

Jozo Vrdoljak / Hanza Media

Zdeslav Šantić, Joze Tomaš i članovi Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Split

Kao najznačajnije rizike za srednjoročne prognoze u Hrvatskoj, Šantić je izdvojio pogoršanje međunarodnog okruženja, sporiji rast i volatilnost u turističkom sektoru te nedostatak radne snage.

„U hrvatskom gospodarstvu, čiji je oporavak nakon krize započeo kasnije i slabijom dinamikom, pozitivni su trendovi započeli od sredine 2014. godine. Hrvatsko je gospodarstvo danas manje ranjivo, s jedne strane puno su manje vanjske neravnoteže poput inozemnog duga, deficita platne bilance, a s druge smo strane više izvozno orijentirani. Naime, udio izvoza roba i usluga u BDP-u je prošle godine iznosio više od 50 posto, dok je 2008. iznosio ispod 40 posto. Hrvatsko gospodarstvo danas također ima zaštitne mehanizme, pa je za očekivati da će kada nastupi usporavanje učinci na domaće gospodarstvo biti manje izraženi i kraće trajati nego prije deset godina“, istaknuo je Zdeslav Šantić.

Prema Šantićevim riječima, u 2019. godini BDP bi trebao porasti za 2,8 posto, u 2020. blago usporiti na 2,5 posto te je u 2021. izgledno daljnje usporavanje dinamike rasta.

Jozo Vrdoljak / Hanza Media

Proširena sjednica Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Split

Predsjednik HGK Županijske komore Split Joze Tomaš naglasio je da se na dnevnoj bazi suočavamo s upozorenjima o novoj krizi.

„Nova šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva u svom je govoru nakon preuzimanja dužnosti prošli tjedan upozorila kako globalno gospodarstvo doživljava sinkronizirano usporavanje. U javnosti prezentiran indeks makroekonomske otpornosti pokazuje da je svjetska ekonomija danas manje otporna na globalnu financijsku krizu nego što je bila 2007. godine. Stoga je itekako opravdano zapitati se koliko smo spremni i kako će proći Hrvatska zatrese li svijet nova kriza'', kazao je Joze Tomaš.