Težak udarac za Ukrajinu nakon odluke glavne europske banke, ostaju bez čak 140 milijardi eura!?: ‘To je preriskantno‘

Europska središnja banka (ECB) odbila je dati jamstvo za zajam od 140 milijardi eura Ukrajini, čime je ozbiljno ugrozila plan Europske unije da tzv. „reparacijski zajam“ osigura korištenjem zamrznute ruske imovine, piše Financial Times.

Prema navodima više europskih dužnosnika, ECB je procijenio da prijedlog Europske komisije nije u skladu s njegovim ovlastima. Komisija je od ECB-a zapravo tražila ulogu koju središnja banka po pravilima EU ne smije preuzeti, odnosno jamčiti za golem zajam koji bi bio osiguran zamrznutom ruskom imovinom.

Ideja Komisije bila je da se upravo ta imovina iskoristi kao temelj za tzv. reparacijski zajam Ukrajini. Međutim, bez podrške ECB-a, takav mehanizam postaje znatno rizičniji i tehnički kompliciraniji, a EU sada mora pronaći alternativan način da zajam zaštiti od potencijalnih financijskih šokova ili situacija, primjerice ako bi Rusija u budućnosti mogla zatražiti povrat imovine.

"Ne žele nestabilnost"

Prema prvom prijedlogu Europske komisije, države članice EU-a trebale su dati državna jamstva kako bi se rizik povrata zajma od 140 milijardi eura rasporedio na sve zemlje. No dužnosnici Komisije upozorili su da države u slučaju neke hitne situacije ne bi mogle dovoljno brzo osigurati gotovinu, što bi moglo izazvati nestabilnost i pritisak na financijska tržišta.

Zbog toga su se u Bruxellesu obratili ECB-u i pitali može li središnja banka privremeno preuzeti ulogu „posuđivača posljednje instance“ za Euroclear Bank, bankarsku jedinicu belgijskog depozitara koji drži zamrznutu rusku imovinu. Ideja je bila da ECB spriječi eventualnu likvidnosnu krizu ako bi Euroclear morao naglo isplatiti veće iznose.

Kongres Europske središnje banke održan je u Frankfurtu na Majn u studenom

Kirill Kudryavtsev/Afp

Unutarnja analiza ECB-a pokazala je da bi takvo jamstvo praktično značilo da središnja banka izravno financira obveze država članica, što je po pravilima EU-a strogo zabranjeno. Ta praksa, poznata kao „monetarno financiranje“, prema iskustvu dovodi do inflacije i narušava neovisnost središnje banke. Zbog toga su iz ECB-a poručili da takav prijedlog „ne dolazi u obzir“, jer bi vrlo vjerojatno predstavljao kršenje pravila koja zabranjuju monetarno financiranje.

Zbog stava ECB-a, Komisija je već počela raditi na alternativnim prijedlozima koji bi osigurali privremenu likvidnost za podršku zajmu od 140 milijardi eura, rekla su za Financial Times dvoje upućenih dužnosnika. Podsjetimo, EU je od početka rata u Ukrajini zamrznula oko 210 milijardi eura ruske imovine.

Pogrešan plan?

Belgija se protivi planu o davanju zajma Ukrajini jer smatra da bi takav aranžman mogao dovesti do ozbiljnog financijskog rizika za Euroclear, belgijsku instituciju koja drži oko 210 milijardi eura zamrznute ruske imovine. Ako bi se u budućnosti dogodilo da Rusija pravno dobije pravo na povrat te imovine, Euroclear bi morao odmah isplatiti toliki iznos. Belgijski dužnosnici tvrde da Euroclear to ne bi mogao učiniti bez potpunog financijskog potresa, budući da bi dio te imovine bio iskorišten kao osiguranje za zajam Ukrajini.

Zbog toga belgijski premijer Bart De Wever smatra da je cijeli plan EU-a „u osnovi pogrešan“ i zahtijeva da svih ostalih 26 država članica preuzme dio rizika. On od njih traži čvrsta, pravno obvezujuća i bezuvjetna jamstva, koja bi se mogla aktivirati u svakom trenutku, kako Belgija ne bi ostala sama ako Rusija zatraži povrat imovine. De Wever želi da takva jamstva budu dogovorena prije samita EU-a 18. prosinca, na kojem bi se trebalo odlučivati o budućem financiranju Ukrajine.

Belgija upozorava i na političke rizike: europske sankcije koje zamrzavaju rusku imovinu moraju se obnavljati svakih šest mjeseci jednoglasno. Ako bi neka zemlja, primjerice Mađarska, blokirala produženje sankcija, zamrznuta sredstva bi se formalno mogla deblokirati. To bi prisililo Euroclear da odmah vrati sredstva Rusiji, čime bi zajam Ukrajini ostao neosiguran.

Belgija je posebno zabrinuta zbog mogućnosti da SAD postigne mirovni dogovor s Rusijom koji bi promijenio politički okvir i doveo do ukidanja europskih sankcija. Važno je i to da prema prijedlogu Europske komisije Ukrajina ne bi morala vraćati novac Europi od zajma sve dok Rusija ne pristane platiti ratne reparacije, što je malo izgledan ishod.