DINA PETROKEMIJA

Slovenski ulagač najavljuje novu proizvodnju, država dio zemljišta proglasila javnim dobrom

Adria Polymers želi kupiti preostalih 85.000 kvadrata propale kompanije Roberta Ježića
 Tea Cimaš/Cropix

Konačni obračun, tako bi se u najkraćem mogla najaviti predstojeća skupština vjerovnika stečajne mase Dine Petrokemije d.d. iz Omišlja na kojoj će se na suprotnim stranama naći država i investitor u ono što je ostalo od Dine Petrokemije, Adria Polymers.

Trgovački sud u Rijeci, naime, sazvao je za 14. rujna ove godine tu skupštinu kako bi se vjerovnici izjasnili o raspolaganju zemljištem Dine Petrokemije koje Adria Polymers želi kupiti, kako su najavili, za industrijsko-energetska ulaganja u Omišlju. Procjenjuje se da je Dina Petrokemija prije stečaja raspolagala s oko 600.000 četvornih metara u Omišlju, veći dio toga Adria Polymers je već kupio, a preostali, sporni dio nekretnina prostire se na 85.000 četvornih metara.

Hrvatske vode i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kako smo jučer utvrdili, ne namjeravaju odstupiti od stava da je spornih 85.000 kvadrata u kompleksu u Omišlju javno i vodno dobro te, kao takvo, nije na prodaju.

"Ne može se prodati"

- Neunovčenu stečajnu masu i dalje čine nekretnine koje u naravi predstavljaju vodne kanale unutar prostora Dine. U tijeku je postupak utvrđivanja statusa vodnog/javnog vodnog dobra na navedenim nekretninama, u skladu s odredbama Zakona o vodama, te nekretnine, do okončanja postupka, ne mogu biti predmet prodaje - poručili su nam iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je u svibnju ove godine pokrenulo postupak utvrđivanja spornog zemljišta kao vodnog dobra. Isključivo u svojstvu pokretača spomenutog postupka Ministarstvo je dionik spora u Omišlju, a Hrvatske vode pozvane su i na samu Skupštinu Dine Petrokemije kako bi vjerovnicima iznijele informaciju o utvrđivanju vodnog dobra na zemljištu koje Adria Plolymers namjerava kupiti.

Iz Hrvatskih voda također su nam prenijeli službeni stav države da se zemljište koje predstavlja javno dobro ne može prodavati. Na pitanje što ako Skupština vjerovnika podrži plan Adria Polymersa i slovenski ulagač kupi sporno zemljište, iz Hrvatskih voda najavili su nam da će "sukladno Odluci Skupštine vjerovnika Hrvatske vode postupiti u skladu sa svojim nadležnostima".

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja bili su nešto određeniji o daljnjim koracima u sporu oko zemljišta Dine Petrokemije.

- Poduzimanje daljnjih koraka Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u ovom postupku ovisit će o odluci Skupštine vjerovnika - naveli su nam iz tog Vladina resora. U Adria Polymersu kazali su nam jučer da ne mogu najaviti svoje buduće poteze u ovome sporu s obrazloženjem da se radi o "sudskom postupku koji je u tijeku".

Plan poslan vjerovnicima

U svakom slučaju, Adria Polymers podastrla je ostalim vjerovnicima Stečajne mase Dine Petrokemije u lipnju ove godine plan da sporno zemljište kupi bez obzira na pokrenuti postupak utvrđivanja vodnog dobra. Otuda je izgledan sudski spor Adria Polymersa i države. U planu koji je vjerovnicima uputio odvjetnički ured Mandarić & Einwalter iz Zagreba naglašava se da se radi o prijedlogu vlasnika Adria Polymersa Vladimira Puklavca te se pojašnjava da je sporno zemljište Puklavcu neophodno za planirano obnavljanje proizvodnje na Omišlju.

- Vjerovnik (Adria Polymers op. a.) je u postupku razvoja i revitalizacije kompleksa Adria Polymers u skladu s njegovom industrijskom namjenom. U tu svrhu predmetne nekretnine su od ključne važnosti za razvoj i buduće poslovanje s obzirom na to da dio pripadajućih katastarskih čestica povezuje dijelove kompleksa u vlasništvu Adria Polymers i kroz njih je postavljena mnogobrojna infrastruktura - stoji u spomenutome prijedlogu ostalim vjerovnicima Dine Petrokemije.

Slovenski poduzetnik Vladimir Puklavec kupio je 2018. za 194 milijuna kuna većinu nekretnina negdašnjeg industrijskog kompleksa Dine Petrokemije u Omišlju, nakon što je vlasnik tog kompleksa zagrebački Dioki završio u stečaju. Kompleks u Omišlju podijelio je sudbinu poslovnog brodoloma vlasnika Diokija Roberta Ježića.

Iako je obnova proizvodnje u Omišlju osnova prijedloga koji je Puklavec uputio ostalim vjerovnicima, upozorio je kako investicijama mora prethoditi donošenje pripadajućeg urbanističkog plana.

Upravni sud u Rijeci već jednom odbio proglasiti javno dobro

Stečaj je u Dini Petrokemiji otvoren 2015. zbog blokade računa na iznos od 404,6 milijuna kuna. U razdoblju prije otvaranja stečaja tvrtka je imala 314 zaposlenih, a na dan otvaranja stečaja 173.

U stečaju Dioki Petrokemije dogodio se nesvakidašnji obrat za domaću stečajnu praksu. Naime, Trgovački sud u Rijeci zaključio je stečaj Dine Petrokemije već u lipnju 2016. jer raspoloživa imovina tvrtke nije bila dovoljna ni za pokriće troškova stečajnog postupka.

Zatim je na istome sudu pokrenut postupak prodaje Stečajne mase Dine Petrokemije, odnosno nekretnina tvrtke koje nisu mogle biti prodane u stečaju jer su na njima upisane hipoteke banaka i države.

Nakon što je 2018. prodan pretežiti dio nekretnina Dine Petrokemije Adria Polymersu, Trgovački sud u Rijeci u protekle je dvije godine pokušao prodati i preostalih 85.000 četvornih metara zemljišta na toj lokaciji, ali je ove godine obustavio prodaju zbog pokrenutog postupka Ministarstva gospodarstva o utvrđivanju javnog dobra na spornome zemljištu.

Izvješćujući vjerovnike Dine Petrokomije da se ukida odluka o prodaji spornih nekretnina, Trgovački sud u Rijeci napominje kako je riječ o ponovnom pokretanju upravnog postupka za isto zemljište. Prethodni postupak, prema istome izvoru, pravomoćno je okončan 2018. presudom Upravnog suda u Rijeci da sporne nekretnine nisu javno vodno dobro. Ponovni postupak pokrenut je u svibnju ove godine.

Prema obavijesti riječkog suda, sporne nekretnine predstavljaju ceste, kanale i livade u negdašnjem kompleksu Dine Petrokemije u Omišlju. Argumentacija Adria Polymersa da se ne radi o vodnome dobru, među ostalim, temelji se na činjenici da su te nekretnine bile opterećene hipotekama banaka i drugih vjerovnika.

S obzirom na to da se hipoteke ne mogu upisati na javno dobro, smatraju u Adria Polymersu, nema uporišta za utvrđivanje zemljišta javnim, odnosno vodnim dobrom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 11:42