Nizozemac Odin Goedhart 1. siječnja ove godine preuzeo je poziciju predsjednika Uprave Heinekena Hrvatska.
Na njoj je naslijedio Borisa Milousheva, koji je nakon dvije i pol godine na čelu pivovare iz Karlovca imenovan predsjednikom Uprave Heinekena Portugal. Goedhart ima veliko iskustvo u industriji proizvodnje piva. U Heinekenovu sustavu radi više od 20 godina. Kompaniji se pridružio kao pripravnik u proizvodnji, zatim je prešao u korporativni marketing kao rukovoditelj za inovacije, 2001. imenovan je direktorom lanca opskrbe Heinekena Mađarska, a 2006. postao je direktor lanca opskrbe za središnju Europu. Nakon što je od 2010. bio direktor operacija kompanije Heineken UK and Ireland, 2014. godine imenovan je prvim čovjekom slovačkog Heinekena, u kojem je uspio preokrenuti dotadašnji trend opadanja tržišta i financijskih rezultata.
S Odinom Goedhartom razgovarali smo o poslovanju karlovačkog pogona, planovima vezanim uz razvoj te novim ulaganjima. U svojem prvom razgovoru za hrvatske medije govori o perspektivi industrije piva, analizira tržište, a najzanimljivije je svakako to što se zalaže za primjenu pravila od 0,0 posto alkohola za vozače.
Heineken je u Hrvatskoj već dugo vlasnik Karlovačke pivovare. Koji su vam planovi s pogonom u Karlovcu?
- Heineken je prisutan u gotovo svim europskim zemljama, pa tako i u ovoj regiji. Od svojih početaka u Hrvatskoj kompanija kontinuirano ulaže u razvoj i poslovanje pivovare u Karlovcu. Prošle smo godine uložili više od 40 milijuna kuna u modernizaciju linije za punjenje staklenih boca. Ta investicija unaprijedila je proces punjenja u našoj pivovari, ali i značajno pridonijela nekim drugim aspektima održivog poslovanja, poput veće energetske učinkovitosti te sigurnosti na radu. Na naše novo skladište, izgrađeno u skladu s načelima zelene gradnje, postavili smo solarne panele, a planiramo i dalje investirati u obnovljive izvore energije. Ovih dana počeli smo koristiti bioplin koji nastaje kao nusproizvod prilikom pročišćavanja otpadnih voda. Koristit ćemo ga kao toplinsku energiju prije svega u proizvodnji te, u nešto manjoj mjeri, za grijanje.
Koristite li za Karlovačko pivo i dalje isključivo hrvatski ječam?
- Koristimo i dalje samo hrvatski ječam. To je projekt kojim se ponosimo, vrlo uspješna priča te primjer dobre suradnje između proizvođača piva i poljoprivrednika. Projekt je pokrenut 2014. u suradnji s našim partnerima: PPK-om Nova Gradiška, Slavonija Sladom i Poljoprivrednim institutom Osijek. Otad je količina otkupljenog pivarskog ječma porasla za 66 posto, zasijanih je površina 16 posto više, a za šest posto je veći broj OPG-a koji uzgajaju pivarski ječam. Osnovali smo i Klub proizvođača ječma Karlovačko, u okviru kojeg organiziramo edukacije i nagrađujemo najbolje poljoprivrednike. Fokusirali smo se na prirodne sastojke i koristimo čisti ječmeni slad, znači nema krupice.
Kod svakog novog proizvoda razmišljamo možemo li i kako uvesti ili povećati korištenje lokalnih sirovina, no nije uvijek lako osigurati dovoljne količine ili razinu kvalitete.
Heineken već nekoliko godina provodi pomalo neobične marketinške kampanje kroz koje poziva svoje potrošače na odgovornu konzumaciju i odbijanje pića. Kako to kada vam je u interesu da potrošači vaše proizvode konzumiraju što više?
- Pivo je fantastičan proizvod, ali samo ako se konzumira umjereno i na prikladan način. Želimo da naši potrošači imaju to na umu dok konzumiraju naše proizvode. Kao proizvođaču piva, to je središnje pitanje naše društvene odgovornosti. Prekomjerna konzumacija, kombiniranje vožnje i alkohola te maloljetnička konzumacija mogu dovesti do problema u društvu. Cilj nam je pobuditi odgovornost kod naših potrošača jer postoje jasne situacije u kojima ne bismo trebali konzumirati alkohol. To je jedini put za održivost našeg poslovanja i cijele industrije.
Koliko sam shvatio, smatrate da bi 0,0 promila u vožnji trebalo biti pravilo?
- Moj stav je da alkohol i vožnja ne idu zajedno. Znam da je Hrvatska prije imala takvo zakonodavno rješenje i da ga je relativno brzo napustila. No, postoje situacije u kojima ne bi trebalo biti alkohola. Uložili smo puno u razvoj bezalkoholnog piva i u portfelju sad imamo Heineken 0,0 koji je izvrsnog okusa, proizveden od vrhunskih sastojaka i manje kaloričan od običnog piva. Sjajan je nadomjestak ako sjedate za volan odmah nakon konzumacije i može se piti u bilo kojoj prilici. Alkohol i posao ne idu zajedno, osobito prilikom vožnje koja zahtijeva odgovornost pojedinca za samog sebe i druge sudionike u prometu.
Znate li da su vinari i proizvođači jakih alkoholnih pića redovito prozivali ministre kada je uvedena odredba od 0,0 promila? Koliko dva popijena piva mogu smanjiti sposobnosti vozača?
- Upoznat sam s negativnim reakcijama koje su pojavile u javnosti nakon uvođenja zakonskih odredbi. Različita su tumačenja umanjivanja sposobnosti nakon konzumiranja, ali smatram da vožnja i alkohol nikad nisu dobra kombinacija. Nije uvijek lako komunicirati stvari koje možda u ovom trenutku nisu najpopularnije, ali kao proizvođači snosimo određenu odgovornost.
Kako promicanje politike odgovorne konzumacije izgleda u praksi?
- Odgovorna konzumacija dio je naše strategije održivosti, a ona se osjeća u svakom dijelu poslovanja. Naš portfelj sada uključuje i niz bezalkoholnih proizvoda koji potrošačima nude alternativu. Spomenuli ste marketinške kampanje koje jasno komuniciraju odgovornu konzumaciju. Odlučili smo 10 posto proračuna za oglašavanje brenda Heineken trošiti upravo na njih. Uz to, razvijamo i društveno odgovorne projekte kao što je inicijativa ‘Za odgovorno odrastanje mladih’. U suradnji sa psihološkim centrom Tesa i karlovačkom policijom, radimo na edukaciji roditelja adolescenata. Naime, mladi ljudi, napose tinejdžeri, izloženi su mnogim izazovima i odlukama koje posredno i neposredno utječu na njihovu budućnost. Jedna od situacija s kojom se susreću je konzumiranje alkohola izvan, a u nekim slučajevima i unutar obiteljskog doma. Podupiremo rad psihologa koji razgovaraju s roditeljima kako komunicirati s djetetom te kako aktivno spriječiti maloljetničku konzumaciju. Projekt smo počeli u Karlovcu, a sljedeće školske godine ta se edukacija prvi put širi na gotovo 60 škola diljem zemlje uz podršku Ministarstva znanosti.
Je li Hrvatska pivska ili vinska zemlja?
- Brojke su debelo na strani piva. U Hrvatskoj se godišnje popije oko 64 litara piva po stanovniku, dodamo li tome turiste, onda je to 80 litara, a vina 22 litre. Ako govorimo o proizvodnji vina, u Hrvatskoj se, prema podacima iz 2017. godine, proizvede otprilike 760.000 hektolitara godišnje, a piva 3,4 milijuna hektolitara. Pivska industrija u Hrvatskoj je stabilna, izravno i neizravno zapošljava 28.000 ljudi, a jedno radno mjesto u industriji otvara 13 novih u povezanim djelatnostima. Proizvodnja piva ima svoju tradiciju u Hrvatskoj, a pivo vjeran krug potrošača. Prema tim parametrima, Hrvatska se može smatrati pivskom zemljom.
Radili ste u Irskoj i Slovačkoj, tržištima koja se, barem veličinom, mogu usporediti s Hrvatskom. Koje su razlike, a koje sličnosti između zemalja?
- Hrvatska je, baš kao Slovačka i Irska, među manjim europskim zemljama s velikim potencijalom za stvaranje ugodnog životnog i radnog okruženja jer ima za to sve nužne zemljopisne predispozicije. Ima mogućnost za razvoj turizma, kao i potencijal za kvalitetan i održiv razvoj poljoprivrede. U Hrvatskoj je prisutan znatan broj stranih tvrtki. Ipak, moj dojam je da Hrvatska još nije u potpunosti iskoristila sve mogućnosti članstva u Europskoj uniji. Konkretno, nedostaje usmjeravanje sredstava EU u strateški razvoj nekoliko industrija po kojima bi onda bila prepoznatljiva. Irska je nešto slično učinila s IT sektorom koji je privukao velike američke kompanije, a Slovačka je mudro iskoristila automobilsku industriju i razvila proizvodnju koja je uz nju vezana. Uz kvalitetnu gospodarsku strategiju, koju prati učinkovita i provedena obrazovna strategija, Hrvatska može napredovati i ne biti percipirana samo kao turistička zemlja.
Ugrožavaju li proizvođači craft piva velike proizvođače?
- Craft piva su jedna od boljih stvari koje su se dogodile pivskoj industriji posljednjih godina. Prvi razlog je činjenica da craft piva proizvode entuzijasti i zaljubljenici u pivo koji svojim stavom stvaraju svojevrsni hype oko piva. U javnosti i medijima pokrenule su se priče o sastojcima, inovacijama, drugačijim okusima i kvaliteti piva. Ne mislim da craft ugrožava velike proizvođače, pogotovo one koji i sami inzistiraju na kvaliteti, prirodnim sastojcima i inovativnim proizvodima. Craft zauzima određenu poziciju na tržištu, ali jednako tako pomaže u širenju tržišta te promociji proizvoda s većom dodatnom vrijednosti. Usudio bih se reći da su takva piva čak veća konkurencija vinarima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....