Rat ulazi u treću godinu, a ona gradi nuklearne elektrane diljem svijeta

Rusija gradi više od deset nuklearnih jedinica u inozemstvu i time udvostručuje svoje napore da postane globalni lider po pitanju ovih postrojenja. Potražnja za tako dobivenom energijom sve je veća zbog toga što umjetna inteligencija stvara potrebu za sve više energije, dok istovremeno raste svijest o tome koliko je važno da se ona ne dobiva iz fosilnih goriva koja pospješuju klimatske promjene.

Prema pojedinostima koje je iznio Boris Titov, izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za međunarodnu suradnju po pitanju održivosti, nuklearna postrojenja grade se u brojnim zemljama uključujući Bangladeš, Kinu, Egipat, Indiju, Iran i Tursku. Također se očekuje da će Rusija izgraditi elektranu s malim modularnim reaktorima u Uzbekistanu.

- Želimo učvrstiti svoju poziciju jednog od najvećih graditelja novih nuklearnih elektrana u svijetu. Treba nam puno energije, a nećemo je moći osigurati bez korištenja nuklearki koje su sigurna i čista energija - rekao je Titov za Financial Times.

Dodao je da Rusija očekuje snažnu potražnju za nuklearnom energijom iz zemalja u razvoju, koje žele koristiti čistu energiju, i tehnoloških kompanija s podatkovnim centrima koje koriste umjetnu inteligenciju. Kao što je Jutarnji ranije pisao, umjetna inteligencija sama po sebi nije nikakav zagađivač, ali računala, serveri i podatkovni centri koje koristi za svoj rad troše veliku količinu električne energije koja se i dalje velikim dijelom dobiva iz fosilnih goriva. Konkretno, po svakom odgovorenom upitu ChatGPT-a u atmosferi završi oko četiri grama CO2, a za sastavljanje jednog e-maila AI potrošiti struje koliko je potrebno za napajanje 14 LED žarulja sat vremena. Nuklearna energija kao niskougljična alternativa fosilnim gorivima mogla bi biti rješenje. Međunarodna agencija za atomsku energiju predviđa da će se nuklearni proizvodni kapacitet do 2050. povećati za 155 posto.

Nuklearna elektrana koju Rusi grade u Bangladešu (fotografija iz listopada 2023.)

Abdul Goni/Afp

Prema znanstvenom članku Norveškog instituta za međunarodne odnose, objavljenom u časopisu Nature Energy, ruski prekomorski nuklearni portfelj obuhvaća 54 zemlje, a to uključuje izgradnju reaktora, opskrbu gorivom i druge usluge. Zapadne vlade pokušale su se oduprijeti nuklearnoj važnosti Rusije. Dan Jørgensen, novi povjerenik Europske unije za energetiku, rekao je da želi ispitati "cijeli nuklearni lanac opskrbe" što je samo dio šireg nastojanja da se do 2027. EU oslobodi od uvoza ruskog goriva. Problem nastaje zbog toga što su mađarski premijer Viktor Orbán i slovački premijer Robert Fico najavili da će blokirati sve korake za ograničavanje ruske civilne industrije nuklearne energije. Ipak, europski visoki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, Financial Timesu je rekao da su “strahovi da bi Rusija mogla stvoriti kritičnu nestašicu nuklearnog goriva za blok, kao što je to učinila za plin 2022., pretjerani.” Jake Levine, viši direktor za klimu i energiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a, je pak na klimatskom summitu COP29 rekao je da je Washington zabrinut što se zemlje okreću Kini ili Rusiji za nuklearnu energiju.