Rast dionica zbog vijesti o potencijalnom dogovoru između SAD-a i EU o smanjenju carina

Na azijskim se burzama u petak trguje vrlo oprezno jer je Washington uveo carine na uvoz kineskih proizvoda, što bi, plaše se ulagači, moglo dovesti do trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,45 sati u minusu 0,1 posto, zaronivši na novu najnižu razinu u devet mjeseci. U posljednjih mjesec dana taj je indeks potonuo 9 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u plusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,7 i 1,1 posto, dok su na ostalim azijskim tržištima pale.

Na samom početku današnjeg trgovanja većina azijskih burzi bila je u minusu, no kasnije se oporavila.

Ipak, cijene dionica znatno osciliraju zbog nesigurnosti na tržištima nakon što su na snagu stupile carine od 25 posto koje je Washington uveo na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara.

Ulagači se plaše da je to prvi potez koji vodi trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, jer je Peking poručio da će uzvratiti mjerama istog intenziteta.

„Kina će zasigurno uzvratiti, a predsjednik SAD-a zaprijetio je novim carinama u tom slučaju”, kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

A to bi moglo narušiti rast tih, ali i cjelokupnog globalnog gospodarstva.

„Trgovinski rat postao je realnost. Da je ovo boksački meč, ovo bi bila prva runda. Bit će to dugačak proces”, kaže Fujito.

Ipak, na tržištima ne vlada panika jer se ulagači nadaju povoljnom razvoju situacije. Ohrabrile su ih vijesti da bi se SAD i Europska unija mogli dogovoriti o smanjenju carina na uvoz automobila.

Dow Jones ojačao je 0,75 posto, na 24.356 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,86 posto, na 2.736 bodova, a Nasdaq indeks 1,12 posto, na 7.586 bodova.

Rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača u popuštanje trgovinskih tenzija između SAD-a i EU, nakon vijesti da će njemačka kancelarka Angela Merkel podržati smanjenje carina u EU na uvoz američkih automobila.

Prije toga objavljeno je da je veleposlanik SAD-a u Njemačkoj Richard Grenell u razgovoru s vodećim menadžerima u njemačkoj autoindustriji kazao da bi predsjednik SAD-a Donald Trump mogao odustati od najavljenog uvođenja 20-postotnih carina na uvoz automobila iz EU-a, ako EU smanji carine na američka vozila.

Trenutno SAD naplaćuje 2,5 posto carina na uvoz automobila, te 25 posto na uvoz kamiona. EU pak naplaćuje carine od 10 posto na uvoz automobila iz SAD-a.

„Činjenica da EU i SAD razgovaraju o eliminiranju carina na uvoz automobila poboljšala je raspoloženje na tržištima i pridonijela smanjenju bojazni u vezi trgovinskog rata”, kaže Ryan Larson, direktor u tvrtki RBC Global Asset Management.

Pozitivno je na tržište utjecala i objava zapisnika s nedavne sjednice američke središnje banke, koja je pokazala da čelnici Feda smatraju da gospodarstvo snažno raste, pa razmatraju daljnje postupno povećanje kamata.

Na toj sjednici, održanoj u lipnju, Fed je povećao ključne kamatne stope po drugi put u ovoj godini i signalizirao da će vjerojatno nastaviti s povećanjem cijene novca.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,40 posto, na 7.603 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 1,19 posto, na 12.464 boda, a pariški CAC 0,86 posto, na 5.366 bodova.