Sve bolji rezultati

Prošle godine Hrvatsku je posjetilo 21 milijun turista, pet posto više nego u 2018.

U ukupnim dolascima i noćenjima i u 2019. su više od 90 posto činili strani turisti
Pune plaže
 Matija Djanješić / CROPIX

Hrvatsku je u 2019. posjetio gotovo 21 milijun turista ili 5 posto više nego 2018., a ostvarili su 108,6 milijuna noćenja ili 2,4 posto više, podaci su iz sustava eVisitor koje je objavila Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

U ukupnim dolascima i noćenjima i u 2019. su više od 90 posto činili strani turisti, kojih je došlo 18,2 milijuna ili 4,4 posto više nego u 2018., a porast od 1,7 posto ostvarili su i s gotovo 95 milijuna noćenja.

Prošla godina bila je u turizmu zanimljiva i zbog porasta domaćih turističkih dolazaka i noćenja većeg no prijašnjih godina, što potvrđuju podaci HTZ-a po kojima je bilo 2,4 milijuna registriranih domaćih turista ili 9 posto više nego u 2018., a za 7,6 posto, na gotovo 14 milijuna porastao je i broj noćenja.

Domaćinstva i hoteli s najviše noćenja

Kada se promatraju noćenja po vrstama smještaja, 85 posto ukupnog lanjskog broja ostvareno ih je u komercijalnom smještaju, 12 posto u nekomercijalnom, a u nautici 3 posto.

Samo u komercijalnom smještaju, najviše je turističkih noćenja u 2019., nešto malo više od 39 milijuna, bilo je u objektima u domaćinstvu, čime je taj smještaj u plusu od 3 posto u odnosu na 2018., pri čemu treba imati u vidu da je u toj vrsti smještaja i u 2019. ostvaren veći porast broja kreveta nego u nekim drugim vrstama komercijalnog smještaja. U hotelima je bilo gotovo 25 milijuna noćenja ili 1,7 posto više, dok su kampovi na trećem mjestu s 19 milijuna noćenja ili 0,4 posto manje nego u 2018.

Noćenja nautičara bilo je 3,5 milijuna ili 11,1 posto više, a najveći lanjski porast među komercijalnim objektima, od 18,4 posto, s gotovo 107 tisuća noćenja zabilježili su OPG-ovi. Nekomercijalni smještaj također je u pozitivnom trendu - nešto malo više od 13,1 milijun noćenja u 2019. je porast od 4,4 posto u odnosu na 2018.

'Predvodnici' Istra, Dubrovnik i Rovinj

Po županijama, kao i ranijih godina, i u 2019. Istra je 'pobjednica' s najviše noćenja, gotovo 29 milijuna, a sa 20,4 milijuna slijedi ju Splitsko-dalmatinska županija te s 19,2 milijuna noćenja Kvarner. Još je jedino Zadarska županija imala više od 10 milijuna noćenja odnosno 15,1 milijun, dok su sve ostale županije ispod 10 milijuna, čemu se najviše približila Dubrovačko-neretvanska županija sa 9,2 milijuna noćenja, pa i Šibensko-kninska sa 7,3 milijuna.

Iznad milijun noćenja imali su još samo Grad Zagreb i Ličko-senjska županija, a na 'dnu' ljestvice po noćenjima su i dalje uobičajeno kontinentalne županije, odnosno najmanje noćenja ili 38,2 tisuće bilo je u Virovitičko-podravskoj te 39 tisuća u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Ni po destinacijama koje su bile vodeće po noćenjima u hrvatskom turizmu 2019. se ne razlikuje previše od prijašnjih godina, jer su primjerice Dubrovnik i Rovinj iznova bili na prva dva mjesta top 10 destinacija, i to sa 4,3 odnosno 4 milijuna noćenja. Blizu im je i uvijek među prva tri mjesta Poreč sa 3,5 milijuna noćenja, dok su u top 10 još (redom) također destinacije koje se u tome nalaze godinama - Split, Medulin, Umag, Zagreb, Vir, Mali Lošinj i Crikvenica.

Prosinac 2019. sa 5,6 posto više noćenja

Samo u prosincu 2019., po podacima HTZ-a i eVisitoru, u hrvatskom turizmu je bilo registriranih 376,3 tisuće dolazaka turista, što je 5,5 posto više nego u istom mjesecu 2018., a sličan porast, od 5,6 posto, ostvaren je i sa 877,4 tisuće noćenja.

Stranih je turista od toga došlo 242 tisuće ili 4,7 posto više nego u prosincu 2018., a još veći rast, od 5,4 posto, ostvarili su sa 594,6 tisuća noćenja. Ostalo su ostvarili domaći turisti, kojih je bilo 7,1 posto više, a njihovih noćenja 6 posto više. Najveći udjel u ukupnom prometu u prosincu, od 28,4 posto, ostvario je Grad Zagreb, a potom Istra 16,1 posto, dok su Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija slični, s udjelima u ukupnom prometu od oko 15 posto.

Po destinacijama, najviše je noćenja u prosincu 2019. bilo u Zagrebu, te potom u Dubrovniku, Opatiji, Splitu i Poreču.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 02:33