Predstavili smjernice

Proračun u 2020. godini 144,3 milijarde kuna, BDP ove godine raste 2,8%, prihodi države 7%

Proračunske smjernice za 2020. u skladu su s dosadašnjim programskim dokumentima Vlade
Zdravko Marić i Andrej Plenković
 Bruno Konjević / CROPIX

Vlada je u proračunskim smjernicama za razdoblje od 2020. do 2022., predstavljenima jučer, povećala prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini sa 2,5 na 2,8 posto, i to prije svega zbog, kako je ustvrdio ministar financija Zdravko Marić, “izraženog ubrzanja gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju 2019. uslijed snažnog intenziviranja investicijske aktivnosti te nešto izraženijeg rasta izvoza roba i osobne potrošnje u odnosu na prethodna očekivanja”.

Pojačana ekonomska aktivnost ogleda se i u boljem punjenju državne blagajne, pa su tako u prvih sedam mjeseci ove godine, ističe ministar financija, ukupni prihodi rasli po stopi od sedam posto, prihodi od poreza za pet posto, prihodi od poreza na dodanu vrijednost također za 5 posto, koliko i prihodi od doprinosa, a prihodi od poreza na dobit povećali su se osam posto.

Dobro stanje

I ukupni su rashodi, doduše, rasli po stopi od sedam posto, no kada se oduzmu rashodi za fondove Europske unije, rasli su po stopi od oko četiri posto. S tim da se, kako je napomenuo ministar, u prvom dijelu godine realizira veći dio rashoda u odnosu na drugi. Unatoč tako dobroj proračunskoj situaciji, Vlada je za ovu godinu ipak smanjila predviđeni deficit konsolidiranog proračuna opće države za neznatnih 0,1 postotni bod, sa 0,4 na 0,3 posto BDP-a.

Proračunske smjernice za 2020. u skladu su s dosadašnjim programskim dokumentima Vlade, što znači da se prihodi državnog proračuna u 2020., koji uključuju sredstva iz fondova EU i vlastita sredstva pojedinih institucija, planiraju na razini od 141,6 milijardi kuna, a rashodi bi iznosili 144,3 milijarde kuna. Jedna od glavnih nepoznanica na rashodovnoj strani proračuna bit će rashodi za zaposlene, koji čine drugu po veličini skupinu rashoda proračuna.

Ukupni rashodi za zaposlene u 2020., naime, planiraju se u iznosu od 30,4 milijarde kuna i bilježe rast od 1,3 milijarde u odnosu na tekući plan 2019. Međutim, od toga se na rast plaća financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka odnosi 952,9 milijuna kuna, a one iznose ukupno 25 milijardi kuna. Navedeno povećanje uključuje, osim uvećanja za redovni minuli rad i novo zapošljavanje, i cjelogodišnju primjenu, i efekte povećanja plaća koje će se provesti u ovoj godini.

U to povećanje, stoga, najvećim dijelom nisu uključeni sektorski zahtjevi sindikata zdravstva i prosvjete, teški 800 milijuna kuna na godišnjoj razini, kao ni novo povećanje osnovice za sve plaće za 240.000 javnih službenika i namještenika. Zdravko Marić je s tim u vezi rekao da su proračunske smjernice podložne promjenama i da će se o zahtjevima za sektorskim povećanjima plaća i osnovice za sve plaće početi pregovarati tek u rujnu.

O politici plaća je na konferenciji za novinare govorio i premijer Andrej Plenković, koji je, za razliku od prije sedam dana, bio otvoren i susretljiv za sva pitanja novinara i nije prekinuo konferenciju dok sva pitanja nisu bila iscrpljena.

Ključni elementi

Odgovarajući na komentar novinara da novca ima za sve, ali očito ne i za liječnike i medicinske sestre i učitelje, ustvrdio je: “Ne bih rekao da nema novca samo za liječnike i medicinske sestre, jer treba sagledati širi kontekst”. - Kada su posrijedi pregovori sa sindikatima, treba kazati da postoje tri ključna elementa - osnovica plaće, koeficijenti i dodaci. Ministar rada i mirovinskog sustava dobio je zadatak da koordinira aktivnosti u suradnji s potpredsjednikom za gospodarstvo, koje se tiču pregovora sa svim sindikatima glede povećanja osnovice plaće za sve, kao i pregovora s granskim sindikatima u javnom sektoru. Za sve to treba pronaći sredstva, a to nije lako.

Svjesni smo da postoji problem odljeva i liječnika i medicinskih sestara i nastojimo pronaći rješenja koja će nam održati razinu koju sada držimo, a to je fiskalna konsolidacija.

Zato ćemo razgovarati i s liječnicima i s medicinskim sestrama te sa svima drugima i dogovoriti, nakon stanke od dva tjedna, cjelovit pristup sa svim ministrima u koordinaciji. Nastojimo trošiti onoliko koliko zarađujemo, a ne trošiti ono što nemamo. Najlakše bi sad svima bilo dignuti plaće, otići na financijska tržišta, zaduživati se, pa ćemo vidjeti kakav će nam biti rejting i imidž u ekonomskim i financijskim institucijama. Napravit ćemo što možemo, ali tako da smo pravični prema svima - ustvrdio je predsjednik Vlade u gotovo programatskom odgovoru.

Podsjetimo, sindikati prosvjete i zdravstva najavili su prosvjede i štrajkove u rujnu ako se njihovi zahtjevi ne ispune, a slijede i pregovori svih javnih sindikata o povećanju osnovice za 2020. Potom su novinari upitali premijera kako komentira smanjivanja stope PDV-a za ugostiteljstvo u svjetlu brojki koje je ministar financija jučer iznio, a prema kojem je vrijednost fiskaliziranih računa u prvih sedam mjeseci pokazala rast veći od osam posto, a samo u srpnju iznad šest posto. On je odgovorio kako ipak, unatoč takvom jakom rastu potrošnje, treba dodatno pomoći turističkoj branši da bude još konkurentnija.

Turistička sezona

- Trenutni podaci govore da će ove godine biti jednak ili nešto manji broj turista u Hrvatskoj, ali će njihova potrošnja vjerojatno biti veća. Naši konkurenti ne miruju, oni različitim načinima subvencioniraju svoj turizam, pa smo i mi donijeli odluku da stopa PDV-a na usluge u turizmu bude barem djelomice konkurentna poreznim stopama koje imaju naši glavni turistički takmaci - istaknuo je Plenković.

Na novinarsko pitanje o tome kako Vlada namjerava iduće godine financirati kupnju Ine od mađarskog MOL-a ako se odluči na takav pothvat, odgovorio je da za sada ne može na to odgovoriti, ali je dao naslutiti da bi se moglo raditi o tzv. mostnom financiranju. To znači da bi Vlada jednim “koktelom” ugovora istodobno s različitim akterima dogovorila kupnju Ine od MOL-a po određenim uvjetima i prodaju Ine drugom strateškom partneru po određenim uvjetima, što onda ne bi dovelo do rasta javnog duga. Naravno, to onda znači da će projekt kupoprodaje Ine ovisiti o tome hoće li Vlada postići dobru cijenu i pronaći novog adekvatnog strateškog partnera za tu tvrtku.

Prve smjernice nacrta državnog proračuna za 2020.

Ukupni rashodi u 2020. u odnosu na 2019. rastu za dvije milijardekuna, odnosno 1,8%. Sedam ministarstava trebalo bi imati manje rashode u 2020. Izvori financiranja obuhvaćaju: prihode od poreza, prihode od financijske imovine, prihode od administrativnih pristojbi, državne uprave, od kazni i zaduživanja (bez fondova EU i vlastitih sredstava).”

2020. u odnosu na 2019. godinu

  • Državni proračun (ukupno)

+ 1,8 % rast u odnosu na 2019.

+ 2 milijarde kuna više

  • Vlada RH

+ 5,4 posto

+ 0,14 mlrd. kn

  • Ministarstvo financija

+ 11,5 posto

+ 1,65 mlrd. kn

  • Ministarstvo obrane

+ 5,2 posto

+ 0,2 mlrd. kn

  • MUP

jednak proračun kao i 2019.

  • Ministarstvo branitelja

-4,4 posto

-0,04 mlrd. kn

  • Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

+ 5,9 posto

+ 0,04 mlrd. kn

  • Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

-4,3 posto

-0,02 mlrd. kn

  • Ministarstvo državne imovine

-10 posto

-0,08 mlrd. kn

  • Ministarstvo kulture

+ 1,6 posto

+ 0,013 mlrd. kn

  • Ministarstvo poljoprivrede

-13,2 posto

-0,3 mlrd. kn

  • Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

+ 6 posto

+ 0,04 mlrd. kn

  • Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

+ 2,1 posto

+ 0,12 mlrd. kn

  • Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

+ 3,4 posto

+ 0,027 mlrd. kn

  • Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

-0,2 posto

-0,002 mlrd. kn

  • Ministarstvo znanosti i obrazovanja

+ 3,3 posto

+ 0,5 mlrd. kn

  • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava

+ 4,5 posto

+ 2 mlrd. kn

  • Ministarstvo turizma

+ 7,5 posto

+ 0,011 mlrd. kn

  • Ministarstvo uprave

+ 2,2 posto

+ 0,09 mlrd. kn

  • Ministarstvo zdravstva

-0,2 posto

-0,002 mlrd. kn

  • Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

+ 5,7 posto

+ 0,3 mlrd. kn

  • Ministarstvo pravosuđa

+ 3,5 posto

+ 0,1 mlrd. kn

Premijer Plenković: "Nije mi jasno kako se Milanović, koji je napravio toliki dug, može kandidirati"

Premijer Andrej Plenković na jučerašnjoj konferenciji za novinare dotaknuo se aktualnih događanja: od predsjedničke kampanje do diplomatskog rata s BiH i pregovora u zdravstvu.

  • Plenković o Milanoviću

“Milanovićeva Vlada nas je zadužila za 71 milijardu. Nije mi jasno kako se netko kandidira nakon takvoga ‘acquisa’? Vrlo ambiciozno jer ljudi ne zaboravljaju, a ako zaborave, treba ih podsjetiti. Ova Vlada ostvaruje proračunske viškove, u našem mandatu prosječna plaća porasla je tri puta više nego u mandatima Tihomira Oreškovića, Zorana Milanovića i Jadranke Kosor zajedno.”

  • O obljetnici akcije Oluja

“Pripreme 24. obljetnice Oluje 5. kolovoza idu jako dobro. Cijela će Vlada biti u Kninu i na taj način šaljemo jasnu poruku koliko držimo do onih ključnih povijesnih događaja koji su omogućili Hrvatskoj slobodu i razvoj, demokraciju i u konačnici prosperitet kakav danas uživamo u odnosu na vrijeme početka 90-ih, kada je država bila u Domovinskom ratu. Neću ići na Thompsonov koncert 4. kolovoza u Splitu, već ću biti na večeri Alkarskoga društva.”

  • O Kolindi Grabar-Kitarović

“Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ima moju i potporu HDZ-a za ponovnu kandidaturu na predsjedničkim izborima. Predsjednica će sigurno biti kandidatkinja na predsjedničkim izborima, ona je sama rekla da će objaviti kandidaturu nakon Dana pobjede, ali ne očekujem da to bude u Kninu.”

  • O Miroslavu Škori

“Ima onih koji komuniciraju samo preko društvenih mreža. Gdje je tu hrabrost, gdje je tu stav? Koji je to žanr politike, kako će taj govoriti o fiskalnoj konsolidaciji, o gospodarskom rastu, o respektu koji imamo u međunarodnoj zajednici?”

  • O fake newsu iz Izraela da je BiH pod kontrolom militantnog islama

“Mislim da je to jedan dobar primjer kako neprovjerene informacije koje neko vrijeme stoje u javnom prostoru mogu izazvati ishitrene i oštre reakcije. Lideri BiH trebali bi raditi na smanjivanju tenzija jer BiH u međunarodnim institucijama nema većeg zagovornika od Hrvatske. Naša povezanost bit će vječna. Trebamo jačati naše odnose, a ne ishitrenim reakcijama stvarati tenzije. Cijela je državna politika Hrvatske prema BiH dobronamjerna. Čelnici BiH, a osobito dva člana Predsjedništva te države, trebali bi reterirati od tih izjava, posebice jer se pokazalo da nisu istinite.”

  • O izborima u hdz-u

“HDZ je sada isključivo fokusiran na predsjedničke izbore, a vrijeme održavanja tih izbora naknadno će se utvrditi. Imamo veliku odgovornost predsjedanja EU i moramo realizirati niz programa. Na tom tragu, unutarstranački izbori u ovom su trenutku na trećem mjestu prioriteta.”

  • O HDZ-u

“Prije tri godine kad sam došao na dužnost predsjednika HDZ-a, preuzeo sam društvenu i političku odgovornost da stavim HDZ na pravo mjesto, a to je - desni centar. Za zdravlje ljudi u Hrvatskoj je da HDZ bude tamo gdje ga je ostavio Franjo Tuđman, a on ga nije stavio na krajnju desnicu.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 10:52