"Uskoro će servis e-Građani dobiti svoju mobilnu platformu i biti dostupan na pametnim telefonima, ispočetka će biti osigurano 20-ak usluga od njih 112", najavila je Ivana Nagy iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na konferenciji Digitalna Hrvatska 2030. u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), koja je održana u zagrebačkom hotelu Sheraton.
Fokus ovogodišnjeg, već sedmog po redu izdanja konferencije, bilo je jačanje digitalne konkurentnosti Hrvatske, zatim širenje umjetne inteligencije te kibernetička sigurnost, naglasila je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama.
"Naš Odbor za ekonomiju već dugi niz godina aktivno radi na preporukama u području umjetne inteligencije, podatkovnog gospodarstva, kibernetičkoj sigurnosti te strateškom pozicioniranju hrvatske IT industrije", rekla je Doko Jelušić pozdravljajući gotovo 200 sudionika konferencije iz poslovne zajednice, javnih institucija i medija.
Kako je u pozdravnom govoru najavio resorni ministar Damir Habijan, na pomolu je i Nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije, koji bi trebao odrediti prioritete za narednih pet do sedam godina, a uz njega će biti donesen i plan provedbe.
"Možda je prerano govoriti o konkretnim mjerama, tek je formirana radna skupina koja se sastoji od svih dionika u procesu", otkrila je Ivana Nagy na panelu "Konkurentnost kroz digitalizaciju".
"Njihova je zadaća izraditi prijedlog, upravo je održana takozvana kick off radionica, cijeli dan se raspravljalo vrlo angažirano u okviru šest ključnih područja umjetne inteligencije. To su obrazovanje, podatkovna sigurnost, odgovorno korištenje AI-ja, primjena AI-ja za javno dobro i održivi razvoj, poticanje inovacija i ulaganja te transformacija javne uprave.
Stavljamo naglasak na odgovorno korištenje, ali i poticanje inovacija i ulaganja. Očekujem da ćemo predstaviti prvi nacrt na jesen, a plan bi trebao biti gotov do kraja ove godine. Naravno, uzet će se u obzir i sve europske smjernice."
Kada je riječ o rizicima od kibernetičkih napada, Ana Kovačević, direktorica specijaliziranih osiguranja i reosiguranja u Marsh Hrvatska, istaknula je kako cyber osiguranje pokriva troškove prekida rada, kao i potencijalne troškove otkupnine hakerima.
"Važno je naglasiti i da mi kao osiguravatelji pružamo i usluge upravljanja incidentom, timove koji pomažu oko forenzike, kriznog komuniciranja, pregovora s napadačima. Kod cyber napada nije pitanje hoće li se dogoditi, nego kada će se dogoditi", poručila je Kovačević, dodajući da AI pruža nove mogućnosti upravljanja rizicima, pri čemu se koriste brojni različiti modeli.
"Pritom, naravno, nema kompromisa kada je riječ o sigurnosti podataka klijenata. Uvijek govorimo o odgovornom korištenju, važno je definirati kada se AI može koristiti kao pilot, a kada smije biti samo kopilot ljudskoj ruci", naglasila je.
Na panelu je stavljen naglasak i na pretjerano oslanjanje na umjetnu inteligenciju, posebno od strane klijenata banaka.
"Ona klasična izreka da kada zvuči predobro da bi bilo istinito, obično nije istinito ovdje je vrlo prikladna, jer se naši klijenti ponekad previše pouzdaju u tehnologiju, umjesto u sebe.
Neprestana edukacija je ekstremno važna i raduje me da primjećujemo kako u roku od 5 do 10 minuta kada napadači pošalju lažni SMS ili mail naš call centar dobiva prijavu. I to ne samo od naših klijenata, nego i drugih građana, što znači da svijest raste", kazala je Blanka Zubalj, direktorica sigurnosti u RBA Hrvatska.
Sudionici panela - na kojemu su sudjelovali i Alexis Evangelou iz tvrtke Iron Mountain, Mislav Galler, član Uprave Telemacha te Tina Mirčeta iz Mastercarda - složili su se kako kibernetički napadi postaju sve učestaliji i sve sofisticiraniji.
"Vi danas za par stotina dolara možete upogoniti napadački softver i to je nešto na što se moramo naviknuti, jer je digitalana ekonomija realnost u kojoj živimo. Svi mi u kompanijama moramo raditi na sigurnosti klijenata.
Bitno je da se kontinuirano educiramo, jer ljudi su ta karika u lancu koja je na kraju odgovorna za svaki cyber napad", naglasila je Tina Mirčeta.
Na drugom panelu dana, "Oblikovanje digitalne budućnosti", sudjelovali su Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, Boris Petrušić iz Oraclea, Patrik Tovaryš iz Mete i Tomislav Vračić iz Microsofta. Najviše pozornosti bilo je posvećeno vječitoj dilemi između regulacije i inovacije.
"Regulativa, naravno, kreće iz Brisela, mi to zovemo regulatorni cunami i to je problem", kazao je Tonko Obuljen. "Oko prereguliranosti se slažem, na europskoj razini je to jako zakomplicirano.
Mi u Hrvatskoj ništa još nismo zabranili, nadam se da ni nećemo. Ako krenete raditi sveobuhvatni akt, to neće biti gotovo ni za 10 godina. S druge strane, ne podržavam da u Europi stvaramo tako velike tvrtke kao što su one u SAD-u, to se kosi s osnovnim principima demokratskih društava. Kako pronaći balans teško je reći, ali da o tome treba diskutirati - svakako."
Metin Patrik Tovaryš složio se kako je europski put po pitanju zakonodavstva kompliciraniji zbog potrebe usuglašavanja tolikog broja zemalja. Naglasio je i kako Meta, kao i većina ostalih svjetskih kompanija, zbog umjetne inteligencije prolazi priličnu transformaciju.
"Mi više nismo samo društvena mreža, naš model umjetne inteligencije Llama dosegnuo je milijardu downloada. Smatramo da je open source model kakav mi gradimo put kojim treba ići, jer se njime dobiva na društvenom značaju", poručio je Tovaryš.
Tomislav Vračić naglasio je pak kako je još uvijek je neutrošen veliki dio sredstava iz programa oporavka, oko 1,7 milijardi eura, što vidi kao veliku priliku za male i srednje poduzetnike.
"Tu se radi o ulaganjima kroz sve stupove, što znači da imamo još prilike. A što je zanimljivo, Hrvatska je još među boljima, pa i to pokazuje da su programi, kada su bili pisani u Briselu, već bili zastarjeli", kaže Vračić.
Dodao je da, prema nekim kalkulacijama, korištenje umjetne inteligencije u Microsoftovim alatima može uštedjeti zaposlenicima i do 14 radnih dana godišnje, ali da nije cilj da AI zamijeni ljude, nego da nadogradi ono što rade.
Komentari
0