Daljnji koraci

Prava bitka lobista za zaštitu autorskih prava tek počinje

Odbacivanje Direktive otvorio je prostor za unapređenje dijelova koje suprotstavljene strane različito tumače
Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu
 Peter Genet / Profimedia, Alamy

Nakon što je Direktiva o autorskim pravima neslavno potopljena na glasanju u Europskom parlamentu i poslana na doradu do rujna, kada će uslijediti novi krug lobiranja, hiperboliziranja i glasanja, možemo se nadati da će ovih mjesec dana određenih za preinake biti iskorišteno na popravljanje nedostataka i na približavanje dviju suprotstavljenih strana.

Osnovni detalji

Jer dok opravdavaju svoje razloge za svrstavanje na jednu ili na drugu stranu u raspravi o Direktivi, proponenti i oponenti ne samo da se ne mogu složiti oko toga je li taj propis dobar ili loš, nego se ne slažu ni oko temeljnih detalja o tome što bi se točno s Direktivom izmijenilo. Nestao bi meme, kažu protivnici; ne bi, nego bi bio izuzet iz Direktive, tvrde zagovornici. Ubili bismo Wikipediju, tvrde jedni; ne bismo, jer se Direktiva na nju ne bi odnosila, kažu drugi. I tako dalje i tome slično. A pritom i jedni i drugi tvrde da sve što rade, rade u korist autora i u želji da se pomogne kreativcima. Sljedeća faza ove borbe bit će sigurno još brutalnija i opakija nego što je bila dosad. Natjerati američke internetske gigante da plate kreativcima za korištenje njihovih materijala nikad nije bilo lako, a ako je istina da je samo Google utrošio 36 milijuna dolara na lobiranje protiv Direktive, jasno je da će se protiv bilo kakve promjene statusa quo i dalje žestoko boriti.

Naime, probajmo zamisliti kako bi, recimo, izgledao Facebook da se izbace svi tekstovi velikih medija, svi muzički spotovi, filmski foršpani i sličan sadržaj koji je nastao trudom i talentom drugih organizacija. Koliko bi Facebook oglasa prodao u takvom okruženju?

Obeštećenje

Pritom, naravno, cilj Direktive nikada nije ni bio da Facebook, Twitter, Instagram i druge društvene mreže postanu takvi sterilni gušitelji zabave, bez obzira na to što urlaju razni lobisti; cilj je bio da ti divovi internetske ekonomije na neki način obeštete kreativnu industriju. Protivnici prijedloga pametno su fokusirali svoju kampanju na nekoliko vrućih ključnih riječi, glavna od kojih je bila “cenzura”, a odmah iza nje ugurao se “meme”, koji bi, navodno, s Direktivom doživio nestanak (ili možda ne bi, kao što smo već spomenuli).

Dodatno, kao najkontroverznije stavke izdvojeni su Članak 11 i Članak 13, odnosno “porez na linkove” te “upload filter”, kako ih je prozvala najglasnija protivnica Direktive Julia Rede iz njemačke Piratske stranke. Prvi bi članak zahtijevao od platformi kao što su Facebook, Google ili Twitter da plate medijskim tvrtkama za pravo da prenose njihov sadržaj, uključujući i “snippete” kojima oglašavaju nove vijesti na svojim mrežama. Drugi bi, pak, zabranjivao platformama da sami podižu ili da dopuštaju korisnicima da podižu sadržaj koji je zaštićen autorskim pravima bez licenciranja - dakle, bez plaćanja. Rede je tvrdila da je iluzorno očekivati da će sve platforme naprosto kupiti licence od svih medija iz svih EU zemalja i da bi najgore pogođeni bili ljudi iz manjih zemalja članica i oni koji linkaju manje poznate izvore vijesti pa bi stoga došlo do diskriminacije na bazi zemlje i do nestanka medijskog pluralizma. Analogno tome, tvrdi Rede, Instagram ili Google nemaju način da licenciraju ama baš sav zaštićeni materijal na svijetu, kao što su muzika, tekstovi i fotografije. U tom bi slučaju morali koristiti algoritamsku tehnologiju za prepoznavanje, pa bi usluga bila sporija, pa bi platforme postale restriktivnije i time bi se limitirala sloboda govora i izražavanja tako što bi se - opet - zabranio meme.

Neki izuzeci

Proponenti Direktive, pak, odgovaraju da bi društveno relevantni načini korištenja informacija i sadržaja bili izuzeti - recimo, privatnim korisnicima društvenih mreža ne bi bilo zabranjeno da objavljuju bilo kakve linkove na medijske sadržaje, ali ako se radi o striktno privatnoj, nekomercijalnoj upotrebi.

Mrežne enciklopedije poput Wikipedije, trgovine kao što je eBay, servisi za pohranu kao Dropbox također bi bili izuzeti od obaveze da licenciraju sadržaj. Zagovornici, nadalje, tvrde da ni društvene mreže ne bi morale filtrirati sadržaj prije podizanja, nego bi naprosto morali maknuti sadržaj na zahtjev nositelja autorskih prava. I očito ključno u današnje vrijeme - meme bi ostao legalan, kao i ostale slične vrste internetske umjetnosti. Naravno, ako bi doista bilo tako.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 08:07