Pileći file 98 kn po kilogramu, pureći čak 128, na jesen nova poskupljenja: ‘Ako se ovako nastavi...‘

Pileći file na podlošku u pakiranju od 400 grama - 98 kuna kilogram, pureći file u pakiranju od 600 do 800 grama - 128 kuna kilogram. Ove cijene nismo prepisali iz nekog kataloga švedskog trgovačkog centra, nego su od kraja travnja aktualne na našem tržištu. Iako su peradari i prerađivači pilećeg i purećeg mesa od početka godine najavljivali skok cijena, malo tko od potrošača je očekivao ovo povećanje od 30 posto.

U strahu od pada prodaje zbog slabe kupovne moći potrošača proizvođači mesa peradi ipak su na tržnicama ostavili maloprodajnu cijenu od 60 za pileći i 70-80 kuna za pureći file. Godinama nisu povisivali cijene i upozoravali su na nelojalnu konkurenciju i niske, dampinške cijene uvoznog mesa u trgovačkim centrima. No, od početka ukrajinske krize i problema s ptičjom gripom ni na europskom tržištu nema više jeftine piletine i puretine. U proteklih godinu dana cijena piletine na razini zemalja EU viša je za 31 posto, a u Hrvatskoj je uvijek manja za 14 posto od prosjeka EU.

- Peradari su u najlošijoj situaciji u stočarskom sektoru jer nemaju dohodovne potpore za hektare zemlje na kojima bi imali žitarice za stočnu hranu poput ostalih. Nemaju svoje žitarice i na tržišnoj su vjetrometini jer sve moraju kupovati po cijenama koje konstantno rastu - kaže Branko Bobetić, direktor Croatiastočara. Iako su iz resornog Ministarstva poljoprivrede nekoliko puta financijski pomagali peradarima, ta su sredstva tek kap u moru porasta troškova proizvodnje.

Cijena proizvodnje

Iz Vindije tako kažu da su "promjene cijena prehrambenih proizvoda, a naročito mesa, izravna posljedica poremećaja i previranja na globalnom tržištu". - Poskupljenje svježeg peradskog, svinjskog i goveđeg mesa, kao i njihovih prerađevina, koje zahvaća kompletnu stočarsku i peradarsku industriju, ne samo u Hrvatskoj i EU, već i u cijelom svijetu, posljedica su poskupljenja stočne hrane, energenata, ali i povećanja svih drugih troškova i repromaterijala te ambalaže - ističu iz Vindije navodeći i proizvodne elemente koji su utjecali na rast cijena mesa.

- Kukuruz je poskupio 96 posto, pšenica 90 posto, dok je soja poskupjela gotovo 50 posto. Uz to, cijena energenata, koja je također ključan faktor, drastično je porasla. Osim nafte, plin je poskupio 56 posto, a električna energija 144 posto. Kartonska ambalaža skuplja je za 39 posto, a ostali ambalažni materijali poskupjeli su za oko 30 posto - izračunali su u Vindiji. Dodaju da Grupa Vindija, unatoč do sada učinjenim korekcijama cijena, na sebe preuzima dio tog tereta, tako da se poskupljenje u puno manjoj mjeri odražava na cijenu finalnih proizvoda.

Slične probleme imaju i u Purexu, čiji vlasnik i direktor Milivoj Dragošević kaže kako je od "početka godine do danas proizvodna cijena peradskog mesa narasla preko 20 posto, i to najznačajnije u zadnja dva mjeseca, uz vrlo vjerojatno daljnje povećanje cijena ako se rat u Ukrajini nastavi". Od prošle žetve pšenice i kukuruza do kraja 2021. zbog spomenutih poremećaja imali su povećanje proizvodne cijene peradskog mesa za oko 30%, a najnoviji cjenovni udar žitarica podigao im je proizvodnu cijenu na više od 50%.

Od Poljske do stola

- Smanjenje PDV-a na svježe meso doprinijelo je usporavanju podizanja cijena, ali zbog višestruko većih proizvodnih troškova mi smo nažalost morali podići cijene u maloprodaji - pojašnjava Dragošević.

Nastavi li se kriza, sasvim je izvjesno da će i na jesen nakon žetve značajno rasti otkupne cijene pšenice i kukuruza, što bi posljedično moglo utjecati na novo poskupljenje piletine i puretine. Izvjesno je da će osiromašeni potrošači biti prinuđeni kupovati jeftinije meso i imati sve manje razumijevanja za domaću kvalitetu s garancijom "od polja do stola", a sve više za onu "od Poljske do stola".