Pad prinosa šećera i velike suše u europskim državama šansa su za hrvatske izvoznike

Štete na poljoprivrednim usjevima u Europi uslijed visokih temperatura i suše, zbog kojih će prinosi šećera primjerice biti manji za deset posto nego lani, zasad zaobilaze Hrvatsku.

- U Slavoniji su visoke temperature zaredale posljednjih nekoliko dana, tako da nekakve štete na poljoprivrednim usjevima još nisu evidentirane - kaže Matija Brlošić, vlasnik OPG-a u Piškorevcima kod Đakova i bivši predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Brlošić podsjeća da je vrlo toplim kolovoškim danima prethodio dosta kišni srpanj, tako da su zalihe vode na poljoprivrednim površinama dostatne.

- Čak je bilo i malih problema s prekomjernim padalinama u srpnju. Sve u svemu, ne možemo reći da proizvođači imaju problema s vremenskim nepogodama, čemu svakako pomaže i činjenica da su proljetne poljoprivredne kulture u cijelosti skinute s površina i spremljene, kao i dio jesenskih poljoprivrednih kultura - ističe naš sugovornik, u prilog čijim riječima ide podatak da nijedna naša općina, grad ili županija dosad nisu proglasili stanje elementarne nepogode zbog velikih vrućina.

U Njemačkoj su, s druge strane, farmeri već zatražili pomoć države od milijardu eura zbog štete na poljoprivrednim površinama zasijanih kukuruzom. Prema riječima predsjednika Njemačkog poljoprivrednog saveza Joachima Rukwieda, već su zabilježene nestašica stočne hrane i veći troškovi uzgoja životinja. Dio lokalnih vlasti u Njemačkoj traži proglašenje izvanrednog stanja zbog visokih temperatura i suše.

U Francuskoj najveće štete zbog velikih vrućina i suše trpe proizvođači šećerne repe, zbog čega se u toj državi predviđa pad prinosa šećera za deset posto. Očekuje se i pad prinosa kukuruza, a budući da je Francuska najveći poljoprivredni proizvođač među članicama EU, Europa će morati posegnuti za uvozom nedostajućih poljoprivrednih kultura iz SAD-a.

Na pitanje je li pad proizvodnje u EU prilika za naše proizvođače, Matija Brlošić kaže kako tu glavnu riječ imaju domaći trgovci i distributeri, a ne proizvođači.

- S druge strane, ako se ovako toplo vrijeme nastavi, moglo bi biti šteta na usjevima šećerne repe i soje, a posljedično i viših cijena šećera za industriju. Zasad se prema stanju usjeva šećerne repe ne može procijeniti takav razvoj događaja, a valja računati s podatkom da smo u proizvodnji šećerne repe uglavnom samodostatni - zaključuje Brlošić.

Šećer, je uz duhan, najvažniji hrvatski izvozni proizvod kad je riječ o poljoprivrednim kulturama.