Ovo su plaće direktora Top 100 europskih tvrtki! A radnici u Luksemburgu zarade i 60000 eura više od Hrvata...

Izvršni direktori najuspješnijih europskih tvrtki zarađuju 110 puta više od radnika. Konkretno, kada se zbroje plaće i bonusi, čelni ljudi kompanija godišnje zarade oko 4,15 milijuna eura, u usporedbi s prosječnom bruto plaćom radnika u Europskoj uniji koja godišnje iznosi malo manje od 38.000 eura.

Pokazalo je to Mercerovo istraživanje "Primanja odbora i izvršnih direktora u Europi" koje se temelji na podacima 100 najvećih kompanija navedenih na STOXX 60, indeksu vodećih europskih dionica. Europa u ovom istraživanju podrazumijeva tvrtke koje posluju u Belgiji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Švedskoj, Švicarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Među prvih 100 kompanija najviše je britanskih i francuskih (iz svake zemlje po 20), a slijede Njemačka s 19 i Švicarska s 14 kompanija. Kada je riječ o medijalnoj plaći izvršnih direktora, u izvješću je predstavljena detaljna analiza Francuske, Italije, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke, koja je imala najveći medijan od 1,45 milijuna eura.

PROČITAJTE VIŠE Objavljene nove prosječne plaće učitelja, na društvenim mrežama izbila žestoka rasprava: ‘Evo koliko stvarno zarađujemo!‘

Kada se analiziraju plaće svih izvršnih direktora u 100 kompanija, medijan je 1,57 milijuna eura. Pritom se za četvrtinu najviše plaćenih izvršnih direktora penje do 1,9 milijuna eura, a za četvrtinu najmanje plaćenih medijan je 1,3 milijuna eura. U tvrtkama s tržišnom kapitalizacijom većom od 200 milijardi eura, medijan je 2 milijuna eura.

"Na nekim europskim tržištima koja plaćaju više, povećanja za rukovoditelje u 2024. bila su niža nego za širu radnu snagu zbog pritiska da povećanja plaća izvršnih direktora moraju biti umjerena. Ako bi se to nastavilo, s vremenom bi se mogla smanjiti razlika u plaći između rukovoditelja i sljedeće razine viših rukovodećih uloga", navode u istraživanju.

Osim samih plaća, na ukupna primanja izvršnih direktora znatno utječu godišnji bonusi. Pri tome se 38 posto kompanija odlučuje za odgodu bonusa, najčešće za razdoblje od dvije do tri godine, a većina isplatu bonusa odgađa tako da ga pretvori u dionice. Od 100 najvećih europskih kompanija, samo dvije nemaju godišnji plan nagrađivanja. Iako je najveći mogući bonus oko 200 posto plaće, autori ističu da je, zapravo, u prosjeku isplaćeno 82 posto tog maksimuma.

Ilustrativna fotografija

Andriy Popov/panthermedia/profimedia/Andriy Popov/panthermedia/profimedia

"Na nižem kvartilima, ciljani bonusi općenito su 50 posto maksimuma, a u gornjem kvartilu 67 posto maksimuma. Ulagači obično očekuju da ciljani bonusi ne budu veći od 50 posto maksimuma", objašnjavaju autori izvješća.

Sve više kompanija u sustav nagrađivanja uključuje i ciljeve vezane uz okoliš, društvo i upravljanje (ESG). To znači da zaposlenici i menadžment mogu dobiti bonuse ako kompanija ispuni određene ekološke ili društveno odgovorne ciljeve, poput smanjenja emisija štetnih plinova, povećanja raznolikosti ili unapređenja održivih praksi. Sa 69 posto kompanija koje nagrađuju ostvarivanje ESG ciljeva, to je drugi najkorišteniji kriterij za isplatu bonusa. Isplate na temelju ostvarenog profita i dalje dominiraju (91 posto kompanija), a slijede nagrade na temelju ostvarenih prihoda (u 51 posto kompanija) i dobrog novčanog tijeka (48 posto).

PROČITAJTE VIŠE Objavljeno koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj: U zračnom prijevozu je taj iznos najviši

Važno je napomenuti da se najčešće istovremeno isplaćuje više vrsta nagrada - 42 posto kompanija na temelju četiri ili više kriterija, a trećina ima i više od pet mjera. Zbog toga je očekivano da je razlika među kompanijama, a time i zemljama veća kada se godišnjim plaćama pribroje bonusi jer oni puno više variraju. Tako je, primjerice, u Francuskoj ukupna medijalna naknada za izvršne direktore 4,22 milijuna eura, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 2,8 milijuna eura.

S druge strane, primanja radnika znatno su predvidljivija. Prema podacima Eurostata, najvećom prosječnom bruto plaćom za puno radno vrijeme u 2023. mogao se pohvaliti Luksemburg - riječ je 81.000 eura godišnje. Slijede Danska (67.604 eura), Irska (58.679 eura) i Belgija (57.989 eura). Hrvatska je na donjem kraju ljestvice s 21.500 eura godišnje, a prosjek Europske unije je 37.863 eura. Zemlje u kojima radnici primaju najmanje plaće su Bugarska (13.503 eura bruto godišnje) i Mađarska (16.895 eura).

PROČITAJTE VIŠE ‘Plenković se hvali, a prijeti nam sljepljivanje plaća i veliko nezadovoljstvo radnika. Pojavit će se novi fenomen u Hrvatskoj!‘

Europska konfederacija sindikata (ETUC) smatra da tako velik jaz u bogatstvu šteti i gospodarstvu i demokraciji.

"Razlika u plaćama izvršnih direktora i radnika pokazuje da hitno moramo ponovno uravnotežiti gospodarstvo povećanjem broja zaposlenih koji imaju koristi od kolektivno ugovorenih plaća. Pravednije plaće potaknule bi konkurentnost pomažući okončanju nedostatka radne snage u Europi", uvjereni su. Napominju kako istraživanja pokazuju i da je veća vjerojatnost da će oni nezadovoljni radnim uvjetima izgubiti povjerenje u demokratske institucije.