Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u kolovozu znatno poboljšana zbog jednog sektora

Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo znatno su poboljšana u kolovozu, predvođena uslužnim sektorom, u skladu s kretanjima u Europskoj uniji i eurozoni, pokazalo je u petak izvješće Europske komisije.

U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime (ESI) u kolovozu uvećan za 7,7 bodova u odnosu na mjesec ranije, dosegnuvši 90,9 bodova, nakon što je u srpnju skliznuo za 1,6 bodova, pokazalo je redovno mjesečno izvješće Komisije. Time je značajno poboljšan u odnosu na rekordno niska 72,3 boda u travnju, kada su na snazi bile stroge mjere suzbijanja epidemije koronavirusa.

Daleko su najviše u kolovozu poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u sektoru usluga, što se očituje u skoku pripadajućeg indeksa za 19,3 boda. Raspoloženje je znatnije poboljšano i u sektoru industrije i maloprodaje, čiji su indeksi porasli za 5,3 i 4,3 boda.

Blago su poboljšana i očekivanja potrošača, blago poboljšalo, što se očituje u rastu indeksa za 2,2 boda. Izuzetak su bili poslovni čelnici u građevinskom sektoru, čija su očekivanja u kolovozu splasnula, pa je odgovarajući indeks pao za 3,7 bodova. Poslovni čelnici i dalje očekuju da će zapošljavati nove radnike, uz rast indeksa EEI za 2,1 bod u odnosu na srpanj kada je bio na sličnom dobitku, pokazalo je izvješće EK.

Val optimizma u sektoru usluga

Na razini EU-a ESI je u kolovozu porastao za pet bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u srpnju, na 86,9 bodova. U eurozoni je uvećan za 5,3 boda u odnosu na također revidiranu srpanjsku vrijednost, na 87,7 bodova. Time su indeksi ekonomske klime na oba područja nadoknadili oko 60 posto ukupno izgubljene vrijednosti u ožujku i travnju, ističe Komisija. I u kolovozu se najviše poboljšalo raspoloženje u sektoru usluga, čiji je indeks u EU poskočio za 8,7 a u eurozoni za devet bodova. U srpnju su na oba područja porasli nešto više od devet bodova.

Slijedi maloprodaja, s rastom ESI-ja za 4,4 boda u EU i za 4,6 bodova u eurozoni. Slična poboljšanja zabilježena su među poslovnim čelnicima u sektoru industrije, uz rast odgovarajućeg indeksa za 3,1 bod u EU i za 3,5 bodova u eurozoni.

Među potrošačima je pak u oba područja ozračje ostalo gotovo nepromijenjeno u odnosu na srpanj. U građevinskom sektoru raspoloženje je među poslovnim čelnicima na razini EU-a ostalo gotovo nepromijenjeno, dok je u eurozoni neznatno pogoršano.

Indeks koji mjeri očekivanja poslovnih čelnika o zapošljavanju (EEI) porastao je na oba područja, četvrti mjesec zaredom, za 2,7 bodova u EU te za 2,9 bodova u eurozoni. Pritom je taj indeks na razini EU-a u odnosu na srpanj porastao za 2,7 bodova, na 89,5 bodova, a u eurozoni za 2,9 bodova, na 89,6 bodova.