Obnova muzeja u Puli vrijedna 100 milijuna kuna iznjedrila nova arheološka otkrića

Obnova Arheološkog muzeja Istre u Puli vrijednog 100 milijuna kuna koja traje već dvije godine iznjedrila je nova arheološka otkrića. Otkrivena je stara rimska cesta, ali i ulazni kompleks u Malo rimsko kazalište iz 1. stoljeća koje se nalazi odmah iza Arheološkog muzeja i koji bi trebao zaživjeti s muzejom odmah po njegovoj obnovi. Zbog tog otkrića mijenjali su se planovi uređenja okoliša oko muzeja koje će sada biti bogatije za još jednu atrakciju.

Arheološki muzej u Puli

Projekcija Arheološkog muzeja u Puli

- Ovim arheološkim iskapanjima oko samog muzeja dobili smo informaciju da područje Malog rimskog kazališta nije ono što smo mislili da je, već da seže skroz do gradskih zidina. Zato radimo nove planove u suradnji s konzervatorima da to prikažemo, u čemu nam pomaže arhitekt Emil Jurcan. Također ćemo otvoriti bedeme da i njih prikažemo, najavio je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.

Isto tako, naišli su na otkrića iz doba antike i željeznog doba te srednjega vijeka. Nije to prva atrakcija koja je otkrivena u centru Pule zbog obnove ovog muzeja. Prva senzacija na koju su naišli arheolozi i građevinari bila su dva skrivena zvona, od kojeg je jedno s Crkve svetog Tome u podrumu koje su navodno sakrili Talijani za vrijeme ili poslije Drugog svjetskog rata. Sve te atrakcije trebale bi biti vidljive posjetiteljima muzeja i Malog rimskog kazališta koji će djelovati kao cjelina, a zajedno bi trebali biti uređeni do sredine iduće godine.

U samoj zgradi muzeja nakon grubih građevinskih radova i brojnih iskapanja, konačno su počeli i obrtnički radovi, pa se u muzeju postavlja keramika te se sređuju unutarnji prostori, dok je vanjski prostor u zemljanim radovima. Ukratko, otvoreno gradilište.

CROPIX

Malo rimsko kazaliste bit će sastavni dio muzeja

Naime, radi se o ogromnom zahvatu koji je obuhvatio staru austrougarsku zgradu na 4.500 kvadrata koja je izgrađena 1890. za potrebe njemačke realne gimnazije i koja je 1925. godine postala kraljevski muzej Istre. Ideja je čelništva muzeja da ova ustanova postane interaktivna i s vanjske strane, pa će se na fasadi koja gleda prema kaštelu u Malom rimskom kazalištu postaviti veliki ekran od 400 kvadrata gdje će se moći prikazivati razni sadržaji, što u sklopu Pula Film Festivala, što u sklopu Vizualije, ali i tijekom drugih manifestacija. Malo rimsko kazalište pritom bi trebalo kroz europske strukturne fondove dobiti montažno gledalište te će se moći primiti i do dvije tisuće gledatelja.

Sam muzej imat će puno novosti – imat će lift, kafić, suvenirnicu, javnu čitaonicu i knjižnicu, a i postav će biti moderniji. Doduše, Komšo kaže da će se on raditi dvije godine nakon što zgrada bude gotova, te da će gledati kako da na čim inovativniji i moderni način prikažu bogatu baštinu. Također, cijeli će prostor biti prilagođen osobama s invaliditetom te slabovidnim osobama. Samo uređenje postava koštat će oko 20 milijuna kuna. Naime, ovaj muzej u svom fundusu ima nevjerojatnih 150 tisuća evidentiranih predmeta, od čega je njih 3.500 bilo izloženo. S time da primjerice lapidarij više neće biti smješten u prostorima muzeja, pa će i za te predmete trebati naći adekvatan prostor.

Goran Šebelić / CROPIX

Stražnja fasada muzeja na kojoj će se ugraditi 400 kvadratnih metara LCD ekrana

- Muzej treba funkcionirati poput novina. Mora imati nadnaslov, naslov i veliku udarnu sliku. Ispod toga podnaslov pa tekst. Tako se danas rade muzeji. Najprije se uredi i ono što je pitko za svakoga, a onda se ispod roga uređuju prikrivene informacije koje se nalaze u ladicama ili u kompjuterskim simulacijama. Poanta je da moderni muzej mora biti zabava, mora širiti informaciju i mora imati odmorišta, smatra Komšo. Dodaje da će čitav taj prostor postati novi generator kulture i promidžbe turizma što danas nažalost nije iako za to ima sve predispozicije.

- Cijeli stari grad je u principu jako zatvoren. Ni jedan od uspona ne funkcionira kako treba, u gornjem gradu se moramo probijati kroz auta da bismo došli do kaštela koji je jedini atrakcija, a godišnje ga posjeti od 60 do 80 tisuća ljudi, kazao je Komšo. Zato će se prostori pod ingerencijom Arheološkog muzeja povezati s obližnjim Kaštelom, odnosno Povijesnim muzejom šetnicama.