INTERVJU

Novi direktor vodećeg sektora u Ini Josip Bubnić: ‘U istraživanje i proizvodnju nafte i plina uložili smo 450 milijuna eura‘

‘U 2022. i 2023. radili smo na tri istražne koncesije u Hrvatskoj i jednoj u Egiptu, što je rezultiralo novim otkrićima, tvrdi operativni direktor Ine za istraživanje i proizvodnju nafte i plina‘

Josip Bubnić, Ina

Početkom listopada ove godine došlo je do promjene na čelu najvažnijeg sektora poslovanja naše najveće kompanije, u Ininom istraživanju i proizvodnji nafte i plina. Umjesto dotadašnjeg operativnog direktora Nikole Mišetića, na tu je poziciju imenovan Josip Bubnić, koji je u Ininom istraživanju i proizvodnji nafte i plina prošao sve stepenice profesionalnog razvoja. Među ostalim, novi operativni direktor u istraživanju nafte i plina radio je na Ininim projektima istraživanja u Namibiji i Siriji te vodio Inin odjel geologije i geofizike. U razgovoru za Jutarnji Bubnić, među ostalim, govori o istražnim projektima Ine, isplativosti investicija u bušenje i prodoru kompanije u novi istražni segment - geotermalne izvore za proizvodnju električne energije.

Koliko segment istraživanja i proizvodnje nafte i plina sudjeluje u Ininim prihodima i rashodima, koliko je zaposlenih u tom sektoru te kakvi su ključni poslovni i proizvodni pokazatelji za prošlu godinu?

- Ljudi Inu uglavnom doživljavaju kao lanac benzinskih postaja, no ona je mnogo više od toga te, uz maloprodaju, ima dvije temeljne djelatnosti - preradu nafte u rafineriji te istraživanje i proizvodnju nafte i plina. To je ono što nazivamo vertikalno integriranim kompanijama.
Naša djelatnost dominantno doprinosi rezultatima cijele Ina Grupe, što je vidljivo i iz izvještaja koje kompanija redovito objavljuje. Koliko koje godine, to pak uvelike ovisi o kretanjima cijena nafte i plina na svjetskim tržištima.
Istraživanje i proizvodnja nafte i plina u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarili gotovo 300 milijuna eura EBITDA-e. U istom razdoblju naša je dnevna proizvodnja bila na oko 24.500 barela ekvivalenata nafte (BOE), od čega se gotovo 2000 odnosi na naše operacije u Egiptu.
Projektima održavanja proizvodnje na starim poljima u Hrvatskoj uspjeli smo očekivani prirodni pad proizvodnje svesti na samo šest posto. Zasluga je to naših gotovo 900 zaposlenika koji rade u djelatnosti i zaposlenika servisnih kompanija Crosco i STSI, koje su članice Ina Grupe, a s kojima blisko surađujemo na održavanju 52 aktivna eksploatacijska polja te triju istražnih blokova u Hrvatskoj.

Koliko je novih istražnih polja Ina otvorila ove i prošle godine u Hrvatskoj i inozemstvu te koliko ulaže u istraživanja i proizvodnje nafte i plina?

- U protekloj i ovoj godini aktivno samo radili na tri istražne koncesije u Hrvatskoj te jednoj u Egiptu, što je rezultiralo novim otkrićima nafte i plina. Od novih akvizicija, istaknuo bih dodjelu istražnih prostora za geotermalnu energiju u Hrvatskoj, gdje je Ina na međunarodnom natječaju osvojila dva geotermalna bloka, Leščan i Međimurje 5.
Da bismo imali širu sliku o tome kolika su naša ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte i plina, istaknuo bih podatak da smo u posljednjih pet godina u djelatnost uložili oko 450 milijuna eura. Svjetska je praksa, a slijedimo je i u Ini, da između 10 i 15 posto investicija djelatnosti odlazi na istraživanja novih polja.

U kojem se rasponu kreću prosječne investicije u istraživačka polja ili gledano po bušotini? Kada se neka investicija može proglasiti isplativom?

- Prosječna investicija u istražno bušenje ovisi o brojnim čimbenicima, poput lokacije, dubine, građe podzemlja i slično te može iznositi od 3-4 milijuna eura po bušotini na kopnu do onih na moru ili dubokih geotermalnih bušotina koje mogu zahtijevati ulaganje i više od 10 milijuna eura. Zaboravlja se često da je to visokorizičan posao jer svaka bušotina ne donosi novo otkriće te ako se ne utvrdi zasićenje ugljikovodicima, postaje čisti gubitak.
Da bi bušotina bila isplativa, moraju se pronaći nove rezerve dostatne da pokriju troškove bušenja, ali i poslije investicije izgradnju cijelog proizvodnog sustava. U Republici Hrvatskoj na povrat investicije utječe zasigurno i brzina izdavanja dozvola potrebnih da bi se neko otkriće privelo proizvodnji. Od otkrića do početka proizvodnje kod nas prođe i do pet godina, a u Norveškoj, Egiptu ili, primjerice, Mađarskoj i više nego upola kraće.
Atraktivnije investicijsko okruženje za projekte kakvi su mogući u Hrvatskoj zasigurno bi ubrzalo projekte istraživanja i proizvodnje nafte i plina, a pogotovo geotermalne projekte. Surađujemo s resornim ministarstvom i drugim nadležnim institucijama te vjerujemo da zajedničkim naporima možemo stvoriti povoljnije okruženje za energetske projekte od kojih koristi ima društvo u cjelini, a ne samo kompanije.

Što nam možete reći o istraživanjima kompanije u Egiptu? Kako biste ocijenili važnost tih istraživačkih polja za poslovanje segmenta istraživanja i proizvodnje nafte i plina te Ine u cjelini?

- Egipat je Inino ključno inozemno tržište kad je riječ o istraživanju i proizvodnji nafte i plina. Ondje poslujemo više od 30 godina, pri čemu smo uglavnom usredotočeni na područje Zapadne pustinje i delte Nila. Držimo udjele na četiri proizvodne koncesije te na jednoj istražnoj koncesiji.
Proteklih smo godina povećali ulaganja u Egiptu i osnažili svoj portfelj, a i rezultati su vidljivi. U prvih devet mjeseci ove godine proizvodnja nam u Egiptu raste za devet posto, a krajem rujna prvi smo put započeli i proizvodnju plina u toj zemlji iz bušotine na koncesiji gdje smo partneri. Samo otkriće bilo je krajem prošle godine i bušotina je u kratkom vremenu dobila sve dozvole te je spojena na proizvodni sustav.

Prije sadašnje funkcije radili ste u Istraživanju MOL-a. Možete li usporediti Inu i MOL u kontekstu istraživanja i proizvodnje nafte i plina, koja od te dvije kompanije ima više istraživačkih polja i bušotina? Gdje su Ina i MOL u tom segmentu u odnosu na druge naftne kompanije u Europi?

- Karijeru sam izgradio u Ini, radio u Siriji i Namibiji, a posljednjih godinu i pol proveo sam u MOL-u na poziciji potpredsjednika za Istraživanje. U Inu se vraćam bogatiji za nova iskustva koja sam stekao.

Mogu reći da obje kompanije raspolažu stručnjacima u svojem poslu, a njihova pripadnost istoj Grupi osigurava sinergijsku prednost objema kompanijama. Domaće aktivnosti obje provode na onome što nazivamo visoko istraženim područjima, pri čemu mislim na Panonski bazen koji dijelimo. Mađarska je površinom veća i MOL ima malo više polja. Također, regulatorni okvir ondje je mnogo povoljniji i bušotine se privode proizvodnji u roku od tri do šest mjeseci te smo u Mađarskoj intenzivirali istražno bušenje s vrlo visokim postotkom uspješnosti na takozvana plitka ležišta plina.

Uspoređujemo li se s drugim naftnim kompanijama u Europi, MOL Grupa je s Inom vodeći regionalni igrač na području središnje i istočne Europe i upravo to pruža dodatnu priliku za daljnji rast na ciljanim međunarodnim tržištima.

U Ini ste već više od 20 godina. Što se najviše promijenilo otkad ste počeli raditi u tvrtki?

- Ako ostavimo po strani tehnološki napredak i digitalizaciju, najveća promjena u našoj industriji svakako je odmak od tradicionalnih djelatnosti, za što je zaslužna ponajviše zelena tranzicija. Danas pokraj našeg objekta za preradu plina u Podravini imamo prvu solarnu elektranu pomoću koje Ina proizvodi obnovljivu električnu energiju za tržište. Spomenuli smo i iskorak u geotermalnu energiju, što je prilika za našu djelatnost da iskoristi postojeće znanje i konkurentsku prednost. Tu su i brojni drugi održivi projekti poput našeg EOR-a, odnosno utiskivanja i trajnog skladištenja ugljičnog dioksida pod zemlju. Iz svega toga može se zaključiti da naša djelatnost i dalje ima budućnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2024 19:05