Nestabilnost trgovinskih odnosa sa SAD-om uzrokovala je pad dionica na azijskim burzama

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale jer ulagače zabrinjava novi pad kineskih burzovnih indeksa, dok tečaj eura znatno oscilira zbog nove nesigurnosti na njemačkoj političkoj sceni.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,15 posto, nakon što je prošloga tjedna izgubio oko 2 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u minusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Južnoj Koreji skliznule između 0,1 i 1,5 posto.

Na početku novog tjedna na burzi u Šangaju cijene su dionica ponovno oštro pale, nakon što su u petak porasle više od 1 posto, što je, pokazuje se, bila samo tehnička korekcija na više nakon pada prethodnih dana.

Pritisak na kineska tržišta posljedica je nešto slabijih nego što se očekivalo pokazatelja iz kineskog gospodarstva o proizvodnim aktivnostima i izvozu, ali još i više neizvjesnosti u vezi trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine.

Krajem ovoga tjedna, 6. srpnja, Washington bi mogao aktivirati carine na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, što bi moglo izazvati protumjere Pekinga.

Rizik od trgovinskog rata nalazi se pred ključnom točkom jer se bliže rokovi za implementaciju carina, kažu analitičari. Ističu i to da bi, premda bi utjecaj tih prvih carina trebao biti ograničen, uvođenje tih carina moglo izazvati protumjere, a potom eskalaciju sukoba.

„Nije ključni rizik to što bi predsjednik SAD-a Donald Trump mogao realizirati svije prijetnje o carinama, nego to što bi dulje razdoblje trgovinskih nesigurnosti moglo pritisnuti gospodarsku aktivnost. Iz dosadašnjih pokazatelja još se, doduše, ne može izvući takav zaključak sa sigurnošću, no zloslutni podaci se akumuliraju”, pišu analitičari JPMorgan banke u bilješci klijentima.

Od početka svibnja SAD i Kina održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no još nisu postigle dogovor.

A nakon snažnog rasta prošloga tjedna, jutros su cijene nafte pale jer je predsjednik Trump putem Twittera objavio da je Saudijska Arabija spremna povećati proizvodnju. To je kasnije, doduše, demantirano od strane Bijele kuće i saudijske novinske agencije, no ulagači su oprezni.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros pala za 1,06 dolara, na 78,70 dolara, nakon što je prošloga tjedna porasla više od 5 posto.

Na američkom je tržištu, pak, nakon prošlotjednog rasta za 8 posto, jutros cijena barela pala 95 centi, na 73,20 dolara.

Na valutnim je tržištima, pak, u fokusu ulagača jedinstvena europska valuta, što je posljedica neizvjesnosti na njemačkoj političkoj sceni nakon vijesti da je tamošnji ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer zbog neslaganja s migracijskom politikom ponudio ostavku na tu, kao i na dužnost šefa bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), koalicijskog partnera kancelarke Angele Merkel.

Ta je vijest prvo potaknula rast tečaja eura, no kako taj potez Seehofera dovodi u pitanje koalicijsku vladu, euro je kasnije oslabio.

Tako se njegov tečaj trenutno kreće oko 1,1650 dolara, oko 0,3 posto ispod razine na kojoj je bio u petak na zatvaranju tržišta.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, pa se cijena dolara kreće oko 111 jena, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 110,75 jena.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 94,72 boda, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 94,66 bodova.