Kada je prije pet godina srpski biznismen Petar Matijević kupio od Kutjeva i njihova vlasnika Envera Moralića dvije poljoprivredne zadruge u Starim Jankovcima i Negoslavcima, s njima je došao u privatni posjed oko 1.500 hektara poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji i tako postao, na čuđenje mnogih agrarnih stručnjaka, najveći privatni vlasnik oranica u Hrvatskoj.
Kako je i najavio nakon preuzimanja, restrukturirao je u tim zadrugama ratarsku proizvodnju, otpustio pola zaposlenika uz otpremnine, i nastavio okrupnjavati agrarni posao, kupivši još 600 hektara zemlje od privatnih vlasnika u okolnim selima. I tu nije stao.
Ovog ljeta je, preko svoje hrvatske tvrtke MPZ Agrar iz Jankovaca, poslao poslovnu ponudu o preuzimanju tvrtke Agro-Tovarnik d.o.o, koja na samom istoku zemlje sa 150 zaposlenih obrađuje oko 3.500 hektara zemlje, od kojih je 1.300 u privatnom vlasništvu 70 malih dioničara.
Ponuda koju je Matijević dao početkom kolovoza bila je jednostavna - 10 milijuna eura za cijelu tvrtku, 5 milijuna za kontrolni paket od 51 posto, ili 100.000 eura za jedan posto vlasništva.
Ova posljednja zainteresirala je nekolicinu manjih dioničara, koji su već kovali planove kako će tim novcem riješiti neke egzistencijalne probleme, ali na žurno sazvanoj skupštini dioničara odlučeno je da se ponuda preko tvrtke odbije kao namjera o “neprijateljskom preuzimanju”.
Ta formulacija sljedećih se nekoliko tjedana iz poslovne terminologije transformirala u neku vrstu ratne, jer riječ je o plodnoj zemlji na samoj granici, a srpski poduzetnik, rodom iz Slavonije, početkom rata otišao je u Vojvodinu, gdje je izgradio veliko poslovno carstvo i postao vlasnik istoimene industrije mesa i grupacije koja ima oko 70 različitih poduzeća i hotela, i još 30.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Srbiji. Sve je to bilo dovoljno da se u preuzimanju pomalo počeo osjećati miris baruta, koji se prepoznaje s obje strane Dunava. No, krenimo redom.
Glavna tema
Nakon što je ponuda o preuzimanju postala glavna poljoprivredna tema na istoku Slavonije, Hrvatska poljoprivredna komora poslala je poziv Vladi da poduzme korake kako plodna zemlja uz granicu treba biti strateški interes države koja novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu nimalo ne štiti obitelji koje su preživjele progonstvo i nakon Domovinskog rata vratile se živjeti u te krajeve.
Miroslav Knežević, direktor Agro-Tovarnika, ubrzo je u emisiji Hrvatskog radija pokušao smiriti lokalno stanovništvo i poslati poruku “kako nema ni govora ni o kakvom preuzimanju”.
- Da se odmah razumijemo. Ne može se kupiti nešto što nije na prodaju. Nema nikakve šanse da to Matijević kupi, jer tvrtku smo stvarali mi, mali dioničari, i uspjeli smo se oduprijeti svim pokušajima da nas se kupi. Imamo 68 članova društva, s vlasništvom od 0,20 do 6,50% udjela, koje štiti društveni ugovor, u kojem eventualni prijenos poslovnih udjela regulira članak 15. U njemu se navodi kako se poslovni udjeli ili dijelovi mogu prenositi samo uz suglasnost osnivača društva. Odluka se donosi na Skupštini društva glasovima koji predstavljaju najmanje polovinu od ukupnog broja glasova. Član društva koji želi istupiti iz društva dužan je svoj poslovni udjel ponuditi ostalima članovima društva, proporcionalno njihovom nominalnom iznosu poslovnog udjela. Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela tog člana zadržava samostalnost, pojašnjava nam Knežević.
Miroslav Knežević
Tvrtka Agro-Tovarnik, podsjetimo, osnovana je još 2000. godine, od 2005. je u 100-postotnom vlasništvu radnika, no sva gospodarska zbivanja su na odgovornosti direktora kao vodećeg menadžera. Prije pet godina tvrtka kupuje tvrtku Arator, i danas ukupno zapošljavaju 150 radnika.
Radi se o tvrtki koja se razvija u voćarstvu, stočarstvu i povrtlarstvu, a jedan je od najjačih servisa za kooperante jer uslužuje 5500 hektara u kooperacijskoj proizvodnji, a istovremeno poštujući socijalne kategorije koje znače sigurnost i oprez.
Direktor Knežević dodaje kako ne vidi razlog zašto bi itko od dioničara prodavao udjele, s obzirom na to da su ljudi iz tvrtke “posvećeni svom poslu, motivirani, kreativni i usmjereni na uspjeh”, kako su svi zadovoljni isplaćenim dividendama te kako je cijelim kolektivom zadovoljna lokalna zajednica zbog zadržavanja mladih u ovom djelu zemlje.
- Za sve ove godine nije se razmišljalo o tome da puštamo bilo koga u suvlasništvo ili da neko drugi preuzme vlasništvo. Svi smo zadovoljni dosad postignutim pa nam zato i smeta ponuda MPZ Agrar iz Jankovaca. Za preuzimanje nekog društva treba volja sadašnjih vlasnika, a to ovdje ne postoji. Ponavljam, tvrtka nije na prodaju, a kada bi to netko napravio, svi bismo bili žigosani. Opasne su to igre, nije novac uvijek i u svemu odlučujuć. Sve me ovo podsjeća na torbarenje kojem smo svjedočili u pretvorbi. Kupovanje postotaka od neodlučnih dioničara ovdje sigurno neće proći, zaključuje Knežević, koji je i sam jedan od 18 dioničara koji imaju većinski paket.
Podaci na poslovna hr. svjedoče o dobrom poslovanju tvrtke. Agro Tovarnik je lani ostvario godišnji prihod od 112,149.264 kuna. To je povećanje prihoda od gotovo 12 milijuna kuna u odnosu na 2018. godinu.
Dostojna ponuda
Ta izvješća zasigurno su dio razloga Matijevićeva zanimanja za preuzimanje Agro-Tovarnika, koje je proteklog tjedna postala i glavna tema nekih srpskih medija. Pod naslovima koji sugeriraju kako “Hrvatska opet koči srpska ulaganja, iako hrvatske tvrtke imaju brojne poslovnice u Srbiji”, navodi se kako je Matijević bez ikakva ekonomskog opravdanja osujećen u namjeri da “unaprijedi razvoj agrara u susjednim zemljama”.
Sam Matijević u razgovoru za Nedjeljni prvo nam je poručio da pročitamo pismo koje je poslao javnosti, u kojem se referira na optužbe trenutačnog direktora Agro-Tovarnika.
A u njemu stoji kako je “Hrvatska slobodna, pravno regulirana država i nikoga u njoj ne bi smjela uznemiriti dostojna ‘ponuda’ za kupnju bilo koje pravne osobe, uključujući Agro-Tovarnik.”
- Ponuda nije ni tenk, ni agresorska vojska, niti sredstvo prisile... sijati strah i zagovarati teoriju zavjere usmjerenu protiv istočne Hrvatske samo je u umovima pojedinaca koji su vođeni isključivo svojim osobnim interesima, pod krinkom brige za stotinu zaposlenika, posebno oni koji su suvišni i kojima gospodin Knežević daje plaću samo iz solidarnosti. Domoljublje je čudna kategorija, pogotovo ako stojeći iza njega možete dobiti puno, a druge zadovoljiti mrvicama - piše Matijević.
Pita se i “zašto bi netko poput gospodina Kneževića odbio ponuđenu dvostruku plaću nego što zarađuje u postojećoj tvrtki, ako nema dodatnih razloga i interesa za koje mali sudionici ne znaju”.
- Cijeli napredni svijet zasnovan je na poboljšanju gospodarstva, ulaganju u sve gospodarske grane, i nema domoljubnih emocija zbog kojih bi itko trebao “odbiti” dobit od deset milijuna eura. Ova dobit otvorila bi nove mogućnosti zapošljavanja i spriječila migraciju bilo koje zemlje, uključujući Hrvatsku, a njezino odbijanje bilo bi kazneno djelo. Ovdje nema neprijateljstva, osim u užarenim glavama pojedinaca. Sve tvrtke koje djeluju pod okriljem kompanije Matijević su uspješne, a kako izgleda dobar domaćin, možete vidjeti u Negoslavcima i Jankovcima, a uskoro i u Sremskim Lazama, gdje će biti izgrađena tvornica za sušenje povrća, koja će zapošljavati oko 300 ljudi. Jesu li to neprijateljska ulaganja koja će prouzročiti iseljavanje? - piše Matijević i dodaje kako je on poslovni čovjek, “uporan, s jakim osjećajem za ulaganja, kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj, u kojoj sam rođen i nitko me, pa čak ni vaši zlobni, neistiniti i politički obojeni komentari, neće ometati u planiranim ulaganjima u poljoprivredu ove dvije države”.
Omerta kod dioničara
Iako nam je u telefonskom razgovoru rekao kako je u pismu poslao sve poruke koje je želio oko “odbijanja njegove ponude u ovoj fazi preuzimanja”, Matijević nije odolio odgovoriti i na neka naša pitanja.
- U proteklih pet godina mogli ste vidjeti da moja ulaganja nisu odnijela zemlju iz Hrvatske na nečijim leđima, nego su unaprijedila proizvodnju i tržišno podigla cijenu poljoprivrednog zemljišta te potiču novo zapošljavanje. Ne znam čemu ti politički govori direktora Kneževića. Ja razumijem njegovu poziciju, jer je u strahu da će izgubiti neke od privilegija, ali ratno vrijeme je iza nas. Nekada su bili narodni heroji, a danas su za mene heroji oni koji zaposle sebe, a narodni oni koji zaposle još njih nekoliko, priča nam Knežević.
Dodaje kako neće odustati od ulaganja, jer je prepoznao potencijale Agro-Tovarnika u namjeri da kroz ratarsku proizvodnju osigura dovoljno stočne hrane da bi u Vojvodini i Slavoniji osigurali dovoljno sirovine kako bi za tržište EU bili u stanju proizvesti dovoljno suhomesnatih autohtonih proizvoda, poput kulena, slanine i šunke, umjesto da žitarice prodaju nekome tko će ih kasnije vraćati kao finalni proizvod.
- Nama se nikud ne žuri, a spreman sam i financijski podebljati ponudu za otkup dionica, jer mislim da će ovaj prvi otpor splasnuti kad mali dioničari shvate im moja ponuda pruža razne mogućnosti, kaže Matijević.
Pitamo ga koliko je dosad pregovora obavio s dioničarima Agro-Tovarnika i kako su tekli pregovori.
- Imali smo uspješne pregovore s četvero dioničara, koji su pristali na naše uvjete kada sam im predočio što sve mogu napraviti s novcem od prodaje. Neki su se dvoumili jer imaju sigurne prihode od dividende koja im se isplaćuje, ali ja sam im rekao da novac mogu uložiti u, primjerice, stanove u Novom Sadu, gdje za 100.000 eura mogu kupiti dva stana, od kojih im je godišnja stanarina veća od dividende koju dobivaju. Neki dan smo završili pregovore s jednim dioničarem koji se dugo lomio zbog pritisaka, ali je pristao zbog budućnosti svoje djece, a dio novca će uložiti i u svoj novi biznis, u kojem ćemo mu i mi pomoći. Zar to nije fer - kaže Matijević.
Pokušali smo doći do dioničara Agro-Tovarnika. Tamo trenutačno vlada omerta. Razumljivo. Mnogi su nas odbili zbog straha da se ne sazna pregovaraju li s Matijevićem, a drugi su nas, pak, odbili, uz pitanje “za koga radimo”. S druge strane, Matijevićeve planove u srpskim medijima komentiraju riječima: “Matijević sam osvaja Krajinu”.
Jedan od dioničara poslao nam je poveznicu sa srpskog portala novosti.rs o ovoj temi. U jednom od komentara čitatelja stoji:
“Nek’ je sa srećom, junače”.
Pa ti sad, kad zamiriše barut, vidi tko je tu junak, a tko narodni heroj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....