Da je inflacija vrlo inspirativna tema za istraživače, pokazuju i ovogodišnje nagrade Zaklade Prof. dr. Marijan Hanžeković, koja već godinama potiče znanstvenike i stručnjake, posebno mlade, da se bave financijskom znanošću. Frane Banić iz Direkcije za ekonomske analize HNB-a i Guzmán González-Torres, savjetnik u Direkciji za ekonomiku, statistiku i istraživanja središnje banke Italije, nagrađeni su u redovnoj kategoriji za rad "Different strokes for different folks: Untangling supply and demand shocks using survey-data to assess sectoral inflationary pressures in Croatia", za što su dobili diplome, medalje i 6500 eura.
Najbolji studentski rad također je na temu inflacije: Mihael Brusan i Jakov Čorak osvojili su diplome i 2000 eura za istraživanje "Inflacija u Hrvatskoj: nova era prognoziranja uz strojno učenje".
Lani je, pak, redovnu nagradu osvojila Ozana Nadoveza za istraživanje o tome kako na inflaciju utječe povećanje plaća u javnom sektoru, a godinu prije Petar Sorić se pozabavio pitanjem koliko je inflaciji pridonijelo uvođenje eura, zaključivši da je stvoreno "mnogo buke ni oko čega".
Ključni doprinos
Kakav nam novi uvid u problem inflacije donose ove godine nagrađeni radovi? Koristeći anketne podatke na razini poduzeća o ograničenjima proizvodnje i iskorištenosti kapaciteta, kako bi se razdvojili činitelji ponude i potražnje u uslugama i proizvodnji, Banić i González-Torres objašnjavaju da su na strani ponude ključni doprinos ustrajnim inflacijskim pritiscima od 2022. godine dali povećana potražnja i nedostatak radne snage.
"Jaz proizvodnje u uslugama sugerira da se tvrtke suočavaju s ozbiljnim nedostatkom radne snage, što se odražava na veće troškove i donekle se prelijeva na konačne cijene", objašnjava Banić. Dodaje kako je ovaj kanal izrazito sezonski i čini se da se djelomično stabilizirao do 2024. godine jer je dobar dio stranih radnika angažiran u uslugama vezanim uz ugostiteljstvo. "Međutim, snažna potražnja i dalje pozitivno pridonosi jazu proizvodnje u uslugama, vršeći pritisak na konačne cijene s najvećim godišnjim doprinosom u 2024. godini. Preciznije, potražnja za uslugama, primjerice, vezanim uz ugostiteljstvo najvjerojatnije se temelji na stranoj i domaćoj potražnji, što se također odražava u visokoj inflaciji u uslugama", objašnjava Banić.
Kada je riječ o proizvodnim inflacijskim pritiscima, primjetan je povećani pritisak zbog nedostatka opreme i materijala. Uska grla u lancu opskrbe tijekom pandemijskog zatvaranja utjecala su na cijene opreme i međuproizvoda globalno, što je, uz snažnu potražnju, rezultiralo relativno visokim inflacijskim pritiscima u 2022. godini. No, inflacijski učinci uskih grla iščeznuli su 2023., a visoka potražnja ostala je prisutna. Nasuprot tome, nedostatak radne snage nije bio relevantan do 2024. godine. U tom je trenutku potražnja manje pridonijela ukupnim pritiscima nego prije, a nedostatak radne snage zabilježio je veći godišnji doprinos.
Potreban oprez
Kako su šokovi potražnje povijesno imali veći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo od šokova ponude, što pokazuju i posljednja velika recesija, autori u svojem radu zaključuju da je potreban oprez u vremenima poput sadašnjeg, u kojima na naše gospodarstvo utječu veliki šokovi ponude, poput uskih grla u lancima dobave zbog pandemije, i energetska kriza. "Odvajanjem faktora koji utječu na poduzeća, poput potražnje, nedostatka radne snage i nedostatka opreme, međuproizvoda te proizvodnog prostora, nositelji ekonomskih politika mogu učinkovitije adresirati probleme koji utječu na gospodarstvo", kaže Banić.
Nagrađeni rad dvojice studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta koji istražuje potencijal suvremenih metoda strojnog učenja u prognoziranju inflacije u Hrvatskoj pokazuje da nema univerzalno najboljeg modela u svim vremenskim režimima i skupovima značajki, "ali da se SARIMA, kao tradicionalni model vremenskih nizova, ističe kao najpouzdaniji i najkonzistentniji model u cjelini. Inflacija, kao višedimenzionalna i kompleksna pojava, zahtijeva sofisticirane alate, "a modeli strojnog učenja, uz pažljivo korištenje, pokazuju se kao obećavajuća rješenja". Nagrađeni radovi bit će objavljeni u časopisu Public Sector Economics, a potom i javno prezentirani. Ravnateljica Zaklade Katarina Ott pozvala je ekonomiste da počnu prijavljivati radove za nagrade koje će biti uručene iduće godine.