Može li jedan virus srušiti svjetsku ekonomiju i izazvati globalnu financijsku krizu?

Vijest da se pet britanskih državljana zarazilo koronavirusom na skijalištu u francuskim Alpama pokazala se prijelomnom. Sada više ne možemo govoriti o ”wuhanskoj groznici” niti, kao u slučaju ipak sporoširećeg MERS-a, o ”sindromu Srednjeg istoka”. Koronavirus je sada globalni problem. Ni čovjek koji je zarazu donio do snijegom zametene francuske kolibe nije nedavno bio u Wuhanu, pa ni u Kini uopće. Riječ je o Britancu koji je od 20. do 23. siječnja boravio na konferenciji u Singapuru, ekstremno bogatom i ekstremno čistom gradu državi na južnom rubu Malajskog poluotoka.

Samo u francuskom alpskom skijaškom području, u Lyonu, Grenobleu i Saint-Étienneu, zbog koronavirusa je do kraja prošlog tjedna hospitalizirano jedanaest ljudi, dvadesetak ih je u Japanu (kruzeri u karanteni nisu uračunati), ima ih u Velikoj Britaniji, Španjolskoj (i jedno i drugo via Singapur), Njemačkoj...

Turizam je zato ekonomska grana na kojoj će se pokazati prva vidljiva i financijski izmjeriva šteta od nove globalne epidemije. Čak i zagrebačke ulice koje su proteklih nekoliko godina zimi oživjele upravo zahvaljujući turistima iz Kine i Južne Koreje sada su navečer ”ugodno ispražnjene”. Nema gužve, i najbolji restorani većinom su dostupni bez rezervacije. Još u siječnju u Hrvatskoj je, prema podacima Turističke zajednice, boravilo 4400 kineskih turista, proteklog vikenda na zagrebačkim glavnim ulicama nisam sreo nijednog.

Velike zrakoplovne kompanije ovih dana ne lete za Kinu ni iz Kine, a smanjile su i broj letova za ostala azijska odredišta. Europi i SAD-u to znači manjak azijskih turista, odavno prepoznatih po tome što na destinacijama ostaju duže i odlični su potrošači. Već svaka suspenzija leta između europskih i američkih poslovnih središta i Kine sama po sebi stvara ogromne gubitke. Epidemija SARS-a prije nekoliko godina samo je turističku industriju oštetila za više od 10 milijardi dolara, ukupna šteta premašila je 40 milijardi. Koronavirus se širi brže od SARS-a i zasad se čini nezaustavljivim, financijska šteta zato bi mogla biti značajno veća.

AFP

Hrvatska je tu ponešto drukčija jer troma domaća turistička industrija, navikla da se stvari događaju same po sebi, zapravo je još iznenađena eksplozivnim rastom broja turista iz Azije. Dok se ugostiteljski sektor prilagodio relativno brzo – od hotela i hostela krojenih po mjeri azijskih turista pa do strelovitog povećanja broja azijskih restorana izvan glavnih urbanih središta, pogotovo na području oko Plitvica, uz Zagreb središnje točke na ruti azijskih putnika, trgovačka branša ostala je neimpresionirana azijskom strašću prema velikim, skupim, brendovima. Kineski i korejski turisti, čiji je rast dolazaka najbrži i najosjetniji, zato u šoping i dalje odlaze tek zadnji dan putovanja, kada ih agencije odvedu u velike outlete u susjedstvu europskih zrakoplovnih čvorišta, najčešće pokraj Beča, Züricha, Londona ili Frankfurta. Kako bi tamo mogli potrošiti više, štede u brendovima škrtoj Hrvatskoj.

Turizam je međutim tek periferna, posljedična žrtva krize u nastajanju (iako bi i tu šteta mogla biti ogromna, zamrzne li strah od potencijalno smrtonosnog virusa turističku industriju dugoročno). Prava opasnost skriva se u dosadnim granama ”tvrde” ekonomije – industriji, transportu, trgovini, energetskom sektoru… Kada se pogoni zaustave, potrošnja umire u svim gospodarskim sektorima. Bez potrošnje nema novih narudžbi, nema zapošljavanja, postojeća radna mjesta se gase, a svijet ulazi u spiralu siromaštva iz koje se teško iščupati.

Peking će, prema procjenama Bloombergovih analitičara, potrošiti najmanje 10 milijardi dolara s ciljem da što brže neutralizira epidemiju. Kineske banke u strahu su od nesagledivih financijskih posljedica krize koja već treći uzastopni tjedan ekonomiju pokrajine Hubei drži zatvorenom. A da nas ne zavara riječ ”pokrajina”, ekonomija Hubeija teška je koliko i ekonomija Švedske, a s pedeset milijuna stanovnika Hubei je napučeniji od Španjolske.

S 574 milijarde dolara BDP-a, Hubei je sedmi na ljestvici ekonomske snage kineskih provincija. Pokrajina je jedan od najjačih svjetskih izvoznika dijelova za automobilsku industriju, ključan igrač u sektorima obrambene i zrakoplovne industrije, jedan od svjetskih lidera u proizvodnji građevinskih materijala… Kada se bilo koji od takvih pogona zaustavi, nema globalnog igrača unutar tih sektora koji to neće osjetiti kao problem. Sada pogoni stoje već treći tjedan, bez ijednog signala kada bi mogli biti otvoreni.

U susjednoj pokrajini Henan, gdje se proizvodi većina Appleovih proizvoda, Appleov kooperant Foxconn, najveći kineski poslodavac, u tvornice je u ponedjeljak pustio tek desetinu radnika. Inspektori su zabranili ulazak ostalima ”zbog prevelike gustoće radnih mjesta i cirkularnog sustava ventilacije”. I jedno i drugo, objavili su, onemogućava kontrolu epidemije. Jedini poznati lijek protiv epidemije zasad je izbjegavanje međuljudskog kontakta.

AFP

Druga Appleova lokacija, u Shenzhenu, gradu u pozadini Hong Konga u ponedjeljak je još bila na čekanju, bez signala kada bi pogoni mogli zaživjeti. Apple je iz središnjice u Kaliforniji objavio da traži alternativne lokacije kako bi nahranio tržište. Zna se da to ne može biti u SAD-u. Dugo čekana nova linija iPhonea kasnit će na tržište.

Potraje li ekspanzivna faza epidemije više od mjesec dana, mogli bismo se naći pred opasnim scenarijem urušavanja globalne ekonomije, rekao je njemačkom tjedniku Spiegel Stephen Roach, američki ekonomist koji je godine proveo u hongkonškom sjedištu investicijske banke Morgan Stanley. Zasad je zatvaranje svojih europskih pogona, ako ne zažive pogoni u Wuhanu, najavio Fiat Chrysler. U pitanju su i pogoni na drugim lokacijama na drugim kontinentima. Upitna je i planirana proizvodnja automobila u General Motorsu, koji je prošle godine prodao više automobila u Kini nego u SAD-u, a čije će kineske tvornice do daljnjega ostati zatvorene. Ford je svojim kineskim menadžerima uputio preporuku da rade od kuće, iako je nepoznato što bi trebali raditi jer i njihove tvornice do daljnjega miruju.

Uz tehničku robu i tekstil, Kina je i najveći svjetski proizvođač dječjih igračaka. Većina tih tvornica, objavljeno je prije tjedan dana na Međunarodnom sajmu igračaka u Nürnbergu, danas je izvan pogona i ne zna se kada će biti otvorene. Što je manje poznato, u tim tvornicama proizvodi se i veliki broj nastavnih pomagala, od globusa, geometrijskih modela, do kostura i detaljno razrađenih anatomskih modela za studije medicine, veterine, biologije. Niz škola i sveučilišta na svim kontinentima, potraje li epidemija, mogao bi se već sredinom ljeta naći u problemu, prisiljen na potragu za alternativnim dobavljačima i neizbježnu dopunu svagdje škrtog prosvjetarskog budžeta.

Zastoj proizvodnje u Kini ne znači samo da će zapadni potrošači ostati bez kineskih proizvoda nego će se i dobavljači sirovina za kineske pogone širom svijeta morati suočiti sa zastojem narudžbi. Već pripremljenu robu danas ne mogu isporučiti proizvođači računalnih čipova iz Tajvana i Južne Koreje, zbog otkaza narudžbi bakra u problemu su čileanski rudnici obitelji Lukšić, zaustavljene su proizvodne linije u tvornicama strojarske opreme u Njemačkoj i Italiji…

AFP

Trgovina Appla u Pekingu

U statistikama svjetskog rasta Kina je danas na prvom mjestu s udjelom većim od zbroja europskog, američkog i japanskog. Jednako tako Kina danas drži primat u statistikama potrošnje, gdje brojke pokazuju da je zarada po pojedincu u Kini s 1500 dolara 2003. godine porasla na 9000 dolara, čime je stvorena ogromna rezerva gotovine namijenjene potrošnji. Kineski Dobitnik tjedna udio u globalnoj trgovini u tom se razdoblju udvostručio.

Globalna financijska tržišta zasad su se pokazala prilično imunima, posljedice epidemije koronavirusa osjetile su se tek na kineskim dionicama i na dionicama kompanija za koje je poznato da su usko vezane uz kineske proizvođače (da, još ima onih koje to nisu). Dok je većina azijskih dionica odmah po objavi epidemije pala na rekordno nisku razinu, europske i američke prošli su tjedan još završile stabilno. Ponedjeljak je, nakon što je postalo jasno da epidemija preskače kontinentalne granice, većina velikih burzi ipak započela minusom, doduše malim i zasad kratkotrajnim. Europa se pritom činila prestrašenijom od SAD-a, gdje su tržišta tijekom dana varirala između plusa i minusa.

Očekivano, priliku za zaradu namirisali su investitori u farmaceutske kompanije, gdje će onaj tko prvi pronađe lijek protiv ”wuhanskog” virusa biti dobitnik ovogodišnjeg jackpota. Vrijednost dionica je porasla svima, a kao dobitnik tjedna iskazala se kalifornijska kompanija Gilead Sciences, koja je u suradnji s kineskim istraživačima s Wuhanskog instituta za virologiju od kineskih zatražila registriranje patenta za eksperimentalni lijek koji bi se, po njihovu mišljenju, ”mogao pokazati učinkovitim u liječenju ”wuhanskog virusa”. Gileadov lijek zasad nema odobrenje ni u jednoj državi (bio je registriran za ebolu, ali se pokazao neučinkovitim), no američka je kompanija zaključila kako će u Kini, pod pritiskom epidemije, brže proći kroz proceduru testiranja i verifikacije patenta. Vrijednost Gileadove dionice na NASDAQ-u porasla je 13 posto, ali zbog neizvjesnosti uspjeha Gilead nije uspio istisnuti druge farmaceute iz utrke.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Naslovnica Globusa