U skladu s svojom ocjenom da će svjetski BDP zbog rata u Ukrajini i usporavanja postpandemijskog oporavka u ovoj godini rasti za 3,6 posto umjesto očekivanih 4,9 posto, Međunarodni monetarni fond smanjio je svoja očekivanja i u odnosu na hrvatsko gospodarstvo izašavši s procjenom da će naš BDP ove godine rasti 2,7 posto umjesto prvotno procijenjenih 5,8 posto.
U sličnome tonu su projekcije MMF-a i za eurozonu u kojoj bi ovogodišnji rast BDP-a trebao biti 2,8 posto umjesto očekivanih pet posto, kao i za druge članice EU koje nisu u eurozoni poput Češke (2,3 posto umjesto očekivanih 4,5 posto) ili Mađarske čiji će BDP u ovoj godini rasti 3,7 umjesto očekivanih 5,1 posto.
I kada je u pitanju inflacija MMF je korigirao svoje procjene nakon neočekivanog razvoja događaja na istoku Europe i posljedičnog poremećaja gospodarskih tokova na Starome Kontinentu i u dijelu Azije. U Hrvatskoj Fond očekuje inflaciju od 5,9 posto u 2020., što je za 3,9 posto veća stopa od prvotno projicirane. Već u 2023., prema istome izvoru, inflacija bi se u Hrvatskoj vratila na 2,7 posto koliko je iznosila u 2021..Inflacija u eurozoni, prema procjeni MMF-a, ove godine će biti 5,3 posto, odnosno značajno veća u odnosu na lani kada je iznosila 2,3 posto.
Trenutne MMF-ove makroekonomske projekcije za Hrvatsku u 2023., osim spomenute inflacije, su rast BDP-a od četiri posto, deficit središnje države od 0,4 posto BDP-a te stopa nezaposlenosti od 7,4 posto. Za tekuću godini Fond predviđa stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj od 7,7 posto. I stopu nezaposlenosti je Fond korigirao u odnosu na prvotna predviđanja prema od osam posto. U prošloj godini Hrvatska je s ostvarenom stopom rasta BDP-a od 10,4 posto imala, uz Irsku, najveći gospodarski rast u Europskoj uniji.