Kriva usporedba: provjerili smo zašto se na istu mirovinsku štednju vani dobije više

Dok se čeka rasplet oko toga hoće li svi hrvatski umirovljenici imati pravo na dodatak od 27 posto i pod kojim uvjetima, neki pokušavaju na online kalkulatoru izračunati koliku bi mirovinu imali u inozemstvu s istim iznosom koji su uštedjeli u drugom mirovinskom stupu. Ispada da će u Hrvatskoj primati daleko manje.

Online kalkulator jedinog domaćeg mirovinskog osiguravajućeg društva, Raiffeisen MOD-a, pokazat će vam da, ako imate 65 godina te u drugom mirovinskom stupu prikupljeno 630 tisuća kuna (oko 100 tisuća dolara), doživotna pojedinačna mirovina bit će vam 2191 kunu (336 dolara po srednjem tečaju HNB-a). Na kalkulatoru koji nudi CNNMoney, primjerice, pokazat će se da biste s istim iznosom u SAD-u mogli očekivati mjesečni anuitet iznad 500 dolara, a slično je i u Kanadi.

Zašto je tako velika razlika u iznosima, što ne valja s domaćim formulama pa ispada da smo jako zakinuti, pitali smo stručnjake u hrvatskom mirovinskom osiguravajućem društvu. Njihov odgovor ukratko glasi: to je usporedba neusporedivog.

“Otprilike isti iznos koji pokazuje kalkulator na CNNMoneyju dobili biste i u Hrvatskoj, ali u sklopu trećeg, dobrovoljnog mirovinskog stupa, za mirovinu sa zajamčenim razdobljem isplate od 15 godina”, poručuje predsjednik Uprave RMOD-a Željko Bedenic. Provjerili smo. Na 100 tisuća eura ušteđevine (kalkulator nudi jedino eure jer se dobrovoljna mirovinska štednja ugovara s valutnom klauzulom), zajamčeni anuiteti se kreću od 437 do 567 eura, ovisno o tipu mirovine koji izaberete.

Inflacija

Za mirovine iz drugog, obveznog mirovinskog stupa, takve se usporedbe ne mogu raditi, kaže nam Bedenic, jer se radi o drukčijem načinu izračuna tih mirovina od onih iz dobrovoljnog stupa.

“Mirovina iz drugog stupa redovito se usklađuje s inflacijom i rastom plaća, na isti način i istom dinamikom kako je to određeno zakonom za prvi stup, koji uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti. Kad to ne bi bila zakonska obveza, nama u RMOD-u bilo bi lakše upravljati tom imovinom i te bi mirovine mogle iznositi jednako kao i ove koje navode vaši čitatelji kad rade usporedbe s inozemstvom. Oni drugi stup uspoređuju s rentnom štednjom koja se ne usklađuje s inflacijom, u pitanju su anuiteti koji uvijek ostaju isti”, tumači Bedenic. Slično nude i domaće osiguravateljske kuće.

Rizici

Ukratko, kad RMOD ugovara mirovinu s korisnicima drugog stupa, one su izračunate za prosječno življenje od 20 godina, a kako se mora u obzir uzeti rast inflacije i rast plaća u Hrvatskoj u tom razdoblju, početni zajamčeni iznos mirovine daleko je manji od onog što će za 15 ili 20 godina umirovljenik zaista mjesečno primati, napominje Bedenic, pa to njima predstavlja rizik u upravljanju imovinom.

Inače, RMOD za upravljanje uplatama iz drugog stupa obračunava naknadu svakom korisniku od pet posto, što na godišnjoj razini (ako se uzima razdoblje od 20-ak godina koliko prosječno isplata traje) iznosi 0,2 posto.

Kako saznajemo, u predstojećoj mirovinskoj reformi razmišlja se o tome da se ukine obveza usklađivanja mirovina iz drugog stupa s rastom inflacije i rastom plaća, ali detalji će biti poznati tek kad prijedlog dođe u javnu raspravu u rujnu.

Ako bi se to dogodilo, smatraju poznavatelji mirovinskog sustava, onda bi isplata mirovina iz drugog stupa, što zasad radi samo RMOD, postala zanimljivija drugim osiguravateljima ili fondovima.

Životna osiguranja

Predsjednik Uprave Hanfe Ante Žigman je u srpanjskom intervjuu za Jutarnji potvrdio kako postoji namjera da se promijeni način indeksacije mirovina “tako da se poveća sadašnja vrijednost mirovine te da se proširi krug isplatitelja mirovina na životna osiguranja, ali uz određena ograničenja koja će ipak ostaviti prednost mirovinskim osiguravajućim društvima”.