Porez i pravda

Kako su porezne promjene opteretile srednju klasu koja se do danas nije oporavila

Zdravko Marić i dalje smatra da bez poreza na imovinu nema pravednog poreznog sustava
Ilustracija, skupljanje boca
 Ivo Ravlić / Hanza Media

Porezne politike različitih Vlada unatrag deset godina svjedoče o tome kako smo od uvođenja kriznog poreza 2009. i povećanja PDV-a s 22 na 25 posto došli do sada već četverogodišnje politike smanjivanja porezne presije u ukupnom iznosu od preko osam milijardi kuna i činjenice da, na primjer, u ovom trenutku milijun i pol od 2,7 milijuna poreznih obveznika uopće ne plaća porez na dohodak. Kada je počela kriza, poreznim promjenama su vlade Jadranke Kosor i Zorana Milanovića značajno opteretile “srednju klasu”, a s prvim znacima oporavka vlade Zorana Milanovića (na kraju mandata) i Andreja Plenkovića su počele smanjivati poreze, pogotovo porez na dohodak.

Te su porezne promjene u mandatu Andreja Plenkovića smanjile pritisak na građane i gospodarstvo za 6,7 milijardi kuna, a očekuje se i nastavak 2020., najmanje za smanjivanje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto. Pregled poreznih promjena ukazuje na izvanrednu situaciju u kojoj se našao državni proračun prve krizne godine, 2009., lutanje porezne politike u mandatu Zorana Milanovića, prvenstveno zbog sukoba između premijera i ministra financija Slavka Linića, ali i zato što se koalicijski partner protivio uvođenju poreza na nekretnine, kamena temeljca Linićeve porezne reforme.

Kada to nije prošlo, čitav se smisao promjena urušio. Isti je koalicijski partner blokirao porez na nekretnine i Vladi Andreja Plenkovića, ali ovog puta uvođenje poreza na nekretnine nije bilo u središtu porezne filozofije Zdravka Marića, mada je jasno kako aktualni šef državnih financija i dalje smatra kako bez takvog poreza neće biti pravednog poreznog sustava u Hrvatskoj, kao što bez njega neće biti ni mogućnosti jačeg nastavka smanjenja nekih drugih poreza ili daljnje jače fiskalne i organizacijske decentralizacije države.

Glavne porezne promjene od 2008. do 2019. godine

2008.

Donošenje Zakona o OIB-u koji je u primjeni od 1. siječnja 2009.

Od srpnja 2008. neoporezivi osnovni osobni odbitak povećan s 1600 na 1800 kuna.

2009.

Opća stopa PDV-a s 22 na 23 posto. Uveden je i posebni porez na neto primanja veća od 3000 kuna (2 posto), odnosno veća od 6000 kuna (4 posto), s ograničenim vijekom trajanja. uvedena je i naknada za telekome u iznosu od 6 posto.

2010.

Promjenom poreza na dohodak dotadašnja stopa od 15 posto smanjena je na 12 posto, a ukidaju se stope od 35 posto i 45 posto, te se uvodi nova stopa od 40 posto. Ukinute su porezne olakšice.

2011.

U najvećem i najznačajnijem dijelu izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina sadržane su u odredbama kojima se propisuje porezna osnovica, porezno oslobođenje za kupnju prve nekretnine i trenutak izvršnosti rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.

2012.

Opća stopa PDV-a povećava se na 25 posto. Na 10 posto smanjena je međustopa na jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, te na bijeli šećer od trske i šećerne repe. Od 1. svibnja 2012. stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje smanjena je s 15 na 13 posto. Mijenja se porez na dohodak; do tada se obračunavao: po stopi od 12 posto od porez­ne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka; po stopi od 25 posto na razliku porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka; po stopi od 40 posto na poreznu osnovicu iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka. Osnovni osobni odbitak iznosio je 1800 kuna. Osobni odbitak umirovljenika iznosio je 3200 kuna. Nakon 1. ožujka 2012. porez na dohodak obračunavao se: po stopi od 12 posto od porezne osnovice do visine iznosa osnovnoga osobnog odbitka; po stopi od 25 posto na razliku porezne osnovice između iznosa osnovnog osobnog odbitka i četverostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka; po stopi od 40 posto na poreznu osnovicu iznad četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka. Osnovni osobni odbitak iznosio je 2200 kuna. Osobni odbitak umirovljenika iznosio je 3400 kuna. Uvodi se oporezivanje dividendi i udjela u dobiti iznad 12.000 kuna godišnje.

2013.

Od 1. siječnja 2013. snižena stopa PDV-a od 10 posto primjenjuje se i na usluge pripremanja hrane i posluživanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima. Ukinuta je nulta stopa PDV-a, te je određeno da se proizvodi koji su do tada bili oporezivani po ovoj stopi, oporezuju stopom od 5 posto.Uvedena je mogućnost odbitaka po reinvestiranoj dobiti.

2014.

Doprinosi za zdravstveno osiguranje povećani su s 13 na 15 posto, a osiguranicima čija su mirovinska prava bila uređena posebnim propisima omogućeno je prebacivanje sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup. U ožujku su povećane trošarine na duhanske proizvode. Povećava se porez na dobitke od lutrijskih igara.

2015.

Oporezuje se kamata na štednju po stopi od 12 posto. Porez na dohodak obračunava se po stopi od 12 posto od osnovice do visine od 2200 kuna; po stopi od 25 posto na razliku osnovice između iznosa od 2200 kuna i 13.200 kuna; po stopi od 40 posto na osnovicu iznad 13.200 kuna. Jedinice lokalne i područne samouprave se kompenziraju iz državnog proračuna. Rastu trošarine na cigarete i duhan.

2016.

Oporezivanje kapitalne dobiti stopom od 12 posto stupa na snagu s 1. siječnja

2017.

Doneseni Zakoni koji stupaju na snagu 2018., a kojima je uvedena međustopa PDV od 13 posto na struju, sjeme ili auto sjedalice za djecu, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesove, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, te druge agrokemijske proizvode, kao i hranu za životinje, osim hrane za ljubimce, ali i povećanje stope na 25 posto za ugostiteljske usluge. Porez na promet nekretninama smanjen s pet na četiri posto. Ukida se mogućnost oslobađanja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje.

Porez na dobit se smanjuje s 20%, na 12% za male poduzetnike i 18% za velike. Ukida se reinvestiranje dobiti kao opcija oslobođenja od poreza. Osnovni osobni odbitak povećan je za sve na 3800. Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i osnovice. Stopom od 24 posto oporezuju se dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. Povećani su i osobni odbici za djecu i uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1750 kuna, za drugo dijete 2500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete. Stopa od 12 posto ostaje samo kod oporezivanja dohotka od imovine i kapitala, te osiguranja.

2018.

Predlaže se da se od 2019. smanji međustopa stopa PDV-a s 25 posto na 13 posto za svježe meso i ribu te voće i povrće. Predlaže se ukidanje doprinosa za osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto uz povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5 posto. U sustavu poreza na dohodak, koji je prihod jedinica lokalne samouprave, najznačajnija izmjena odnosi se na širenje razreda za primjenu stope od 24 posto, tako što će obračun za nju podići sa 17,5 tisuća na 30 tisuća kuna. Osim toga, u smjernicama se potvrđuje i najava daljnjeg smanjenja stope poreza na promet nekretnina s četiri posto na tri posto.

Tekst je preuzet iz Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 08:57