Kako su hrvatski ribari upecali europske milijune

Uz Program ruralnog razvoja 2014. - 2020., kojim je Hrvatskoj iz fondova EU na raspolaganju 2,383 milijarde eura, članstvo u EU Hrvatskoj kao pomorskoj zemlji donijelo je blagodati Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH 2014. - 2020. u kojem možemo potrošiti 348,7 milijuna eura - 252,6 milijuna eura iz EU, uz 96,1 milijun eura iz proračuna RH.

Program sadrži 36 mjera koje su utvrđene u suradnji sa subjektima iz ribarstva, znanstvenim i državnim institucijama te lokalnom i regionalnom samoupravom. Pokriven je cjelovit sektor, morski i slatkovodni ulov i uzgoj, prerade i trženja proizvoda ribarstva, organizacija proizvođača i FLAG-ovi.

Do danas je kroz 16 mjera i 31 natječaj ugovoreno projekata u vrijednosti većoj od milijardu kuna te je isplaćeno gotovo 366 milijuna kuna za 1229 projekata. Tako je za investicije u akvakulturu usmjereno 122 milijuna kuna, a potpora je isplaćena za 63 korisnika. Za gradnju preradbenih kapaciteta u prvom natječaju 24 korisnika ukupno su povukla 79,8 milijuna kuna. Drugi natječaj je završen, primljen je 21 zahtjev za 71 milijun kuna, obrada je u tijeku. Za financiranje lokalnih razvojnih strategija za 14 FLAG-ova (lokalne akcijske grupe u ribarstvu) odobreno je 211 milijuna kuna. Za privremeni lovostaj isplaćeno je 123 milijuna kuna za 1113 ribara, a za trajni prestanak ribolova 87 ribara dobilo je odluke na ukupno 116,5 milijuna kuna. Za nedavno najavljenu kupnju besposadnih letjelica i brzih ophodnih brodica radi kvalitetnijeg nadzora hrvatskoga dijela jadranskog akvatorija izdvojen je 151 milijun kuna.

"Čim smo došli u Ministarstvo poljoprivrede krajem 2016., ubrzali smo procedure dodjele novca iz ribarskog fonda jer smo zatekli samo 153 milijuna kuna ugovorenih sredstava (a 97 milijuna isplaćenih). Godinu i pol poslije imamo šest puta bolje rezultate: 1552 odobrena projekta za više od milijardu kuna. Našim smo ribarima za lovostaj, nove pogone i investicije dosad isplatili 363 milijuna kuna za 1229 projekata. Ribarstvo u cjelini među top je izvoznim proizvodima već niz godina i bilježi pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. U 2017. ostvaren je izvoz od 144 milijuna eura (deset posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Hrvatske), uz suficit od 46 milijuna eura", rekao nam je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Jedan od projekata je onaj za ribarske luke. Hrvatska obala Jadrana (bez otoka) duga je gotovo 1800 kilometara, no ribari od Prevlake do Savudrije danas ukupno koriste samo 15-ak kilometara, što je nepovoljno za flotu koja ima više od 7800 ribarskih plovila raznih veličina.

"Kako bi se konačno osigurao kvalitetan privez ribarskih plovila i iskrcaj izlovljene ribe i morskih organizama, treba modernizirati i opremiti najmanje još dodatnih tri do sedam kilometara obale. Zbog toga Ministarstvo poljoprivrede s 331 milijun kuna kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo financira ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze ribe i zakloništa. Korisnici potpore za Mjeru I.23/ I.24. mogu biti lučke uprave, jedinice lokalne i regionalne samouprave (općine/gradovi/županije), ali i tvrtke ovlaštenici koncesije za gospodarsko upravljanje lučkim područjem. Prema kriterijima natječaja, za jednu ribarsku luku maksimalna potpora može iznositi do pet milijuna eura, a za iskrcajno mjesto do 500.000 eura. Iznos potpore je od 50 do 100 posto. Natječaj je zaključen 1. travnja i, prema podacima Uprave ribarstva, primljeno je devet prijava. Iz Istarske županije kandidirana su četiri projekta, po dvije prijave poslane su iz Primorsko-goranske i Zadarske županije, a iz Splitsko-dalmatinske županije primljen je jedan zahtjev za ovu mjeru. Ukupna vrijednost svih devet investicija, prema procjenama iz zahtjeva, iznosi 224 milijuna kuna, a zatražena potpora 206 milijuna kuna", navode u Ministarstvu koje radi na projektu popularizacije konzumacije ribe u vrtićima i školama, a odnedavno i na projektu označavanja proizvoda oznakom "Riba Hrvatske - jedi što vrijedi". Ali što to vrijedi kada Hrvati jedu tek oko osam kilograma ribe po stanovniku godišnje i među posljednjima su u EU gdje je godišnji prosjek 20 kilograma.