Island u proračunu pretpostavio dobrobit građana BDP-u

Islandska premijerka Katrin Jakobsdottir pozvala je u srijedu vladu da prioritet u proračunu bude dobrobit građana i zaštita okoliša, koje bi trebale zamijeniti trenutno dominantnu ulogu klasičnih ekonomskih pokazatelja, poput BDP-a.

Jakobsdottir je udružila snage sa škotskom premijerkom Nicolom Sturgeon i novozelandskom premijerkom Jacindom Ardern u inicijativi koja bi trebala promovirati "dobrobit građana" kao važan element vrednovanja gospodarskih aktivnosti.

Islanđanka želi „alternativnu budućnost koja će se temeljiti na dobrobiti građana i uključivom rastu”. Potrebni su novi socijalni pokazatelji, uz tradicionalne podatke od bruto domaćem proizvodu (BDP), poručila je.

Devastacija okoliša ključan je faktor koji je potaknuo Island da u svoj proračun uključi nove socijalne pokazatelje, uz BDP, precizirala je premijerka.

Upitana je li takav proračun podjednako prikladan za razvijene i za zemlje u razvoju, Jakobsdottir je odgovorila: "Stvar je u definiranju prioriteta u prorčaunu - uvijek možete staviti naglasak na dobrobit građana".

Zemlje u razvoju moraju iz temelja promijeniti stajalište i prihvatiti obnovljive izvore energije, a ne samo slijepo slijediti primjer industrijalizacije razvijenog svijeta bazirane na ugljiku, naglasila je.

Zbog fokusa na ekonomske pokazatelje BDP obično ne vrednuje dovoljno kvalitetu života i štetu koju društvu nanosi nejednakost.

Island je napravio značajan pomak mjerama usmjerenim na obitelj ali izazova je još mnogo, kazala je premijerka, izdvajajući potrebu poboljšanja javnog prijevoza i borbe protiv depresije.

„Island troši više antidepresiva nego susjedne zemlje. Moramo ojačati pervenciju depresije kroz sport i umjetnost”, rekla je Jakobsdottir.

Dodala je kako je islandski sustav univerzalne dječje skrbi i zajedničkog roditeljskog dopusta proizvod ženskog aktivizma koji ne mari za političke razlike.

Inicijativa tri premijerke nadovezuje se na upozorenje dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju Josepha Stiglitza da bruto domaći proizvod ne iskazuje utjecaj klimatskih promjena, nejednakosti, digitalnih usluga i drugih fenomena na moderno društvo.

Globalna financijska kriza iz 2008. godine najbolje je pokazala nedostatke klasičnih ekonomskih pokazatelja, napisao je Stiglitz u članku objavljenom u londonskom Guardianu.