'Interesne grupe, od Todorića do drugih, ne prestaju raditi na tome da do nagodbe ne dođe'

Povjerljiva e-mail korespondencija potpredsjednice Vlade Martine Dalić postala je nova velika afera Plenkovićeve Vlade iako je vrlo kontroverzno pitanje što ti e-mailovi doista otkrivaju. U većem dijelu opće javnosti percepcija tih međusobnih elektronskih poruka je poražavajuća.

Ona uža, poslovna javnost u toj korespondenciji primjećuje pak sporne detalje, ali ne vidi nešto naročito sporno u tome što je potpredsjednica žurno pripremala lex Agrokor s vanjskim stručnjacima, a ne nekima iz državne birokracije. Što kaže autorica Zakona, Martina Dalić?

Kako je došlo do toga da je vaša povjerljiva e-mail korespondencija završila u javnosti? Tajne službe? Vjerovnici Agrokora? Oporbeni političari? Imate li kakvu ideju tko je e-mailove dostavio medijima?

- Već mjesecima u svemu što se događa oko Agrokora nema slučajnosti. Kod postizanja okvirne nagodbe najavili smo da će se pritisak pojačavati. I to se događa. Dva su događaja aktivirala sadašnju salvu napada: odluka o izručenju Todorića, u kojoj je sutkinja odbacila tezu o političkom progonu, te odluka Ustavnog suda koji je ne samo potvrdio ustavnost zakona nego i istaknuo i da bi nečinjenjem nastala protuustavna situacija. Samim time smo dva koraka bliže nagodbi i za neke to očigledno znači zadnju priliku da sruše nagodbu i gurnu zemlju u ekonomski i politički kaos. Ne znam kako su mailovi završili u javnosti i nije moj posao da se time bavim. Ono što je važno jest to da u tim mailovima sadržajno nema ništa novo u odnosu na ono što sam dosad puno puta objašnjavala. Ti fragmenti objavljene komunikacije su hrana za najniže strasti, pogotovo kada ih se čita izvan konteksta vremena i političkih odnosa unutar tadašnje koalicije i bez poznavanja načina na koji su, političkim dogovorom tadašnjih koalicijskih partnera Mosta i HDZ-a, odabrani stručnjaci koji su završili u toj mailing grupi.

Vjerujete li da i dalje imate povjerenje premijera Plenkovića i pored novog izuzetnog pritiska dijela medija i oporbenih političara zbog navodnih inkriminirajućih činjenica u vašoj e-mail korespondenciji?

- Premijer je o tome sam sve vrlo jasno rekao. Ponavljam, sadržajno u mailovima nema ništa novoga u odnosu na teme o kojima se razgovaralo i na saborskom Odboru za gospodarstvo i u sabornici prilikom propalog pokušaja mojeg opoziva.

Zašto niste formirali posebnu državnu stručnu skupinu za rješavanje pitanja Agrokora nego ste funkcionirali kroz neformalnu skupinu stručnjaka koji su, doznajemo naknadno, bili politički preporučeni, i to iz Mosta?

- U trenutku kad su se počeli pokazivati jasni znakovi potpunog kolapsa Agrokora, kao odgovorna osoba činite sve da niti jednim svojim potezom situaciju ne biste pogoršali. U tih par mjeseci od prvih znakova ozbiljne krize nebrojeno smo puta javno pozvali bivšu upravu Agrokora da nađu rješenje za probleme u koje su doveli kompaniju u dogovoru sa svojim vjerovnicima. Istovremeno, i samo jedna medijska naznaka da se nešto događa u Vladi, da postoji ozbiljna zabrinutost zbog mogućeg sloma Agrokora, mogla je značiti momentalnu blokadu cijelog sustava. A u tom trenutku nismo imali spreman pojas za spašavanje i trebalo nam je nešto vremena da pronađemo najbolje rješenje i način kako se nositi s potencijalnom katastrofom takvih razmjera. Most je tada izričito tražio, a mi smo se složili i vjerujem i danas da je to bio ispravan put, da nezavisni stručnjaci analiziraju situaciju i predlože rješenja. Na kraju je zaključak bio da se ide u izmjenu zakonodavnog okvira. S nezavisnim stručnjacima se počelo, no u pisanje zakona su se uključili i stručnjaci iz dva ministarstva i Ureda za zakonodavstvo, a konzultirani su pritom brojni ljudi koji su imali nešto reći, a ne samo isključivo ovi čija se imena opetovano javno ističu. Oba koalicijska partnera bila su informirana o konzultacijama. Meni je žao što je situacija bila takva da nije bilo vremena za javnu raspravu i višemjesečnu proceduru. To nije bila niti moja, niti premijerova, niti ičija osobna odluka, brzinu je zahtijevala situacija. Za razliku od sadašnje situacije kada se moram opravdavati jer sam radila svoj posao, tada sam, kao što se i sami možete sjetiti, bila pod pritiskom teze da Vlada ništa ne radi, a stanje u Agrokoru se pogoršava.

Datumi vaše e-mail korespondencije otkrivaju da je teško moglo biti urote protiv Todorića s ciljem preuzimanja Agrokora za male novce, pa ipak dio medija i velik broj političara traži ostavku ne samo vas nego i cijele Vlade. Je li moguće funkcionirati uz toliku razinu negativne percepcije, pa čak i ako se ona ne poklapa s ključnom faktografijom? Postojala je teorija da objavom mailova pojedini ljuti vjerovnici pokušavaju srušiti nagodbu, ali scenarij rušenja nagodbe je i pored visoke neizvjesnosti na sudovima zapravo malo vjerojatan. Ne čini se baš logičnom niti priča da se netko želi preko vas obračunati s premijerom ili da netko iznutra želi vaše mjesto. Teorija ima puno. Što, dakle, ako se doista radi samo o uvjerenju dijela javnosti da postoje zakulisne igre?

- Interesne grupe, a u ovom trenutku oko Agrokora ih djeluje zaista puno, ne prestaju raditi na tome da do nagodbe ne dođe jer vode brigu samo i isključivo o svojim individualnim interesima. Od Todorića do nekih vjerovnika, pa i onih koji to nisu. Zakulisne igre tih interesnih grupa očito postoje i zato danas imamo ovakav cirkus. Pri tome oporba i dalje, nažalost, nastupa kao glasnogovornik interesnih skupina. Na primjer, blog se prenosio i prenosi bez ikakvog kritičkog odmaka i prihvaća gotovo kao apsolutna istina, a brojni drugi te teze ponavljaju. Svi ti izvori ne preuzimaju nikakvu odgovornost za javno izgovorene riječi, a Vlada nikada ne nastupa bez odgovornosti. Ova Vlada je bila suočena s najgorim problemom koji je Hrvatska imala od Domovinskog rata. Uspješno smo na to odgovorili, a ako svi pozitivni rezultati koje smo već dosad ostvarili za hrvatsko gospodarstvo izazivaju negativnu percepciju, ja se s tim moram nositi ako želim dovršiti posao i ovaj problem trajno otkloniti od hrvatske ekonomije.

Je li vam poznato da više važnih koalicijskih partnera traži preispitivanje vaše pozicije u Vladi nakon objavljivanja vaše e-mail korespondencije s grupom ljudi koja vam je pomagala u pripremi lex Agrokor? Pupovac o tome otvoreno govori. Vrdoljak je rekao da ne želi prikrivati nikakav kriminal. Nije baš da vam je pomogao…

- Pomogao mi je, jer ja zasigurno ne prikrivam nikakav kriminal te dijelimo interes da se svaki kriminal otkrije i sankcionira. Iz prve ruke znam da u postupku pripreme zakona koji su na kraju napisala dva ministarstva i Vladin Ured za zakonodavstvo te usvojio Hrvatski sabor sigurno nije bilo nikakvog kriminala.

Je li prihvatljivo da gospodin Matić iz Texa sudjeluje o prepisci o izboru savjetnika za Agrokor, a da nakon toga dobije posao vrijedan blizu 250 tisuća kuna od izabranog savjetnika? Vi niste bili u toj prepisci. Je li vam bilo poznato da je gospodin Matić sudjelovao u donošenju stava, odnosno preporuka za izbor savjetnika? Kako je reagirao premijer Plenković kad je u objavljenoj korespondenciji pročitao da smatrate ideju preuzimanja udjela u Ini od strane Mađara blago rečeno naivnom? Javno ste branili taj stav, kao i premijer, a vjerovali u nešto drugo?

- Prije svega, u toj prepisci koju spominjete ja nisam sudjelovala. Ono što znam i što je znala i cijela javnost jest to da su ti ljudi predstavljeni kao savjetnici Ante Ramljaka još 12. travnja prošle godine objavom upravo, između ostalog, i u Jutarnjem listu. Nitko na to tada nije reagirao, kao niti u studenome iste godine kada je objavljeno da su podizvođači AlixPartnersa. Sve su informacije o ulozi savjetnika bile dostupne puno prije nego što je krenula takozvana afera o savjetnicima. I upravo to mi govori kako su svi ti događaji, a i ovaj sadašnji, interesno orkestrirani s ciljem rušenja nagodbe.

Što se tiče Ine, to je dobar primjer kako mail čitan izvan konteksta može dobiti neko značenje koje nikad nije imao. Naivno je politici nuditi nešto što joj je neprihvatljivo i neprobavljivo. Tada mi je već bilo jasno da je bilo naivno nuditi privatizaciju HEP-a za otkup udjela u Ini, neovisno o tome koliko za taj potez ima ekonomskih argumenata, i na to se odnosi moj komentar.

Je li pomalo neobično da vas u e-mail korespondenciji nazivaju Thatchericom, a pripremali ste jednu od većih akcija državnog intervencionizma? Britanska premijerka, naime, nije bila pobornica državnih intervencija. Kako to da vas doživljavaju kao liberalku, a zapravo ste pučanka sklona intervencionizmu?

- Ja sam puno više ekonomski stručnjak nego političar, odnosno bitno manje sam političarka nego što je to gospođa Thatcher bila. U svojim prijašnjim poslovima naučila sam rješavati probleme, i to i sada radim. Nema tu intervencionizma, ali ima odlučnosti i odgovornosti. Intervencija bi bila da je angažiran državni novac ili da je zakon bio nametnut. Međutim, on je ponuđen, a ne nametnut. Bez zahtjeva Uprave Agrokora ostao bi mrtvo slovo na papiru. Malo je tu tvrde državne intervencije. Cijeli ovaj proces, što su potvrdili kako domaći tako i strani sudovi, poštuje načela tržišne ekonomije u situaciji stečaja što najbolje pokazuje činjenica da u procesu glavnu riječ vode vjerovnici koji moraju usvojiti nagodbu. Ona se ne može nametnuti.

Kako komentirate to da vaša e-mail korespondencija u jednom trenutku gospodina Todorića naziva Borgom, tj. filmskim bićem koje oličenje zla u svemiru, a da je potom grupa vaših suradnika na sebe preuzela naziv Borga u prepisci oko Agrokora? Brza zamjena identiteta?

- Ne znam, to ćete morati pitati njih jer nisam sudjelovala u toj prepisci. Ali moram napomenuti da nema govora da se radi o mojim suradnicima. Nisam ih ja osobno odabrala i pola njih sam prvi put upoznala na tim konzultacijama. Kao što sam rekla, te ljude se pozvalo u dogovoru s tadašnjim koalicijskim partnerom Mostom i oni su izravno nominirali neke od tih ljudi. Radila sam temeljem političkog dogovora i taj sam politički dogovor provela u djelo.

Sve češće se spominje mogućnost da zbog pritisaka u slučaju Agrokor smanjite političku izloženost Vlade tako što ćete preuzeti funkciju guvernerke Hrvatske narodne banke. Treba li Boris Vujčić biti nervozan?

- Gospodin Vujčić nema razloga za brigu što se tiče mene. Postupak izvanredne uprave treba dovesti do kraja i okončati ga nagodbom. Ja nastavljam raditi na tome što god tko o tome mislio.