Pritisak na rast cijena koji traje od listopada konačno je malo popustio, pa je godišnja stopa inflacije u veljači iznosila 3,6 posto, nakon četiri posto u siječnju, pokazuje prva procjena DZS-a. U odnosu na prethodni mjesec cijene su pale 0,2 posto, što je prvo smanjenje na mjesečnoj razini od siječnja prošle godine.
Eurostatov indeks HICP također pokazuje nižu stopu godišnje inflacije, iznosila je 4,7 posto, nakon pet posto u siječnju, dok su u odnosu na siječanj cijene stagnirale.
Smirivanje inflacije u veljači premijer Andrej Plenković pripisuje Vladinoj odluci o proširenju košarice s ograničenim cijenama, a ovu priliku ujedno je iskoristio kako bi sve aktere na tržištu pozvao "na društveno odgovorno ponašanje pri određivanju cijena s ciljem daljnjeg smanjenja inflacije". Uz subvencioniranje cijena struje, plina i goriva, podsjetio je, Vlada je podigla broj proizvoda s ograničenom cijenom s 30 na 70.
Koliko su smirivanju inflacije pridonijeli potezi Vlade i akcije potrošača usmjerene na trgovce može se samo nagađati, ali statistika ipak upućuje na to da su u odnosu na siječanj za 0,4 posto pale cijene hrane, pića, duhana i industrijskih proizvoda. Od ostalih glavnih kategorija proizvoda, energija je u mjesec dana poskupjela za 0,6 posto, a cijene usluga u prosjeku su ostale na istoj razini. "Osim energije, svi posebni agregati porasli su skromnije od dugoročnog prosjeka", navodi u dnevnom osvrtu Zrinka Živković-Matijević, glavna ekonomistica RBA.
PROČITAJTE VIŠE Pogledajte koliko je danas skuplji frizer, a koliko restorani! Ipak, jedna namirnica čak je 8 posto jeftinija nego lani
Na godišnjoj razini, međutim, usluge i dalje predvode rast cijena te su bile 5,7 posto skuplje nego lani u siječnju. No, mjesec dana prije godišnja stopa rasta inflacije usluga bila je i veća, iznosila je 6,3 posto. Slijedi hrana s 4,9 posto, energija je bila 3,4 posto skuplja nego prije godinu dana, a industrijski neprehrambeni proizvodi 0,2 posto.
Kada je riječ o kategoriji hrane, nešto višu godišnju stopu Živković-Matijević pripisuje i baznom učinku, kao što je to slučaj i s energijom kod koje je zabilježeno usporavanje, unatoč solidnom rastu na mjesečnoj razini.
Kako je hrana ujedno i najzastupljenija u košarici proizvoda, njezin doprinos inflaciji i dalje je najizraženiji. Izračun analitičara RBA pokazuje da je ukupnoj inflaciji od 3,6 posto hrana pridonijela s 1,55 postotnih bodova, a tek neznatno manje odnosi se na usluge - 1,48 postotnih bodova. Tako su hrana i usluge činile "više od 80 posto" ukupnog porasta cijena u veljači.
Koliko je izgledno da smirivanje cijena nije kratkog daha i da će se nastaviti u idućem razdoblju? Analitičari RBA procjenjuju da će se spuštanje godišnje stope rasta potrošačkih cijena nastaviti i u ožujku, prije svega uzimajući u obzir učinak baznog razdoblja zbog ranijeg termina Uskrsa prošle godine.
PROČITAJTE VIŠE Inflacija se zahuktava: Cijene u Hrvatskoj rastu četvrti mjesec zaredom
Ta činjenica mogla bi pridonijeti dodatnom spuštanju godišnje inflacije usluga. "Cjenovni pritisci u uslužnom sektoru i dalje predstavljaju glavni rizik za intenzitet rasta potrošačkih cijena s obzirom na to da će domaća potražnja vjerojatno ponovno davati najveći doprinos ukupnom gospodarskom rastu", objašnjavaju. Zasad ostaju pri prognozi da će inflacija u cijeloj ovoj godini u prosjeku iznositi 2,6 posto, ali ukazuju i na rizik da bi mogla biti nešto viša.
Dok bi usluge trebale konačno predvoditi u smirivanju inflacije, nakon snažnog rasta cijena proteklih godina, za hranu se to još uvijek ne može reći. Analitičari očekuju da će one ostati na povišenoj razini zbog većeg broja nepovoljnih okolnosti na tržištu, uključujući i vremenske uvjete.
Na razini eurozone podaci Eurostata pokazuju da je stopa inflacije hrane porasla treći mjesec zaredom, na 2,7 posto. Istodobno, usluge su u veljači bile 3,7 posto skuplje nego prije godinu dana, dok se ta stopa prethodnih mjeseci kretala oko četiri posto. Prosječna godišnja stopa inflacije u veljači iznosila je 2,4 posto, pri čemu je na prvom mjestu Hrvatsku u veljači zamijenila Estonija s inflacijom od pet posto. Hrvatska je imala drugu najvišu inflaciju, a slijede Belgija s 4,4 posto, Slovačka s četiri i Latvija s 3,6 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....