Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj snažno je ubrzala: rast od 8,8 posto u studenome, investicije nose industriju

Kapitalni proizvodi i prerađivačka industrija glavni su pokretači rasta, Njemačka i EU fondovi ključni su za daljnje jačanje proizvodnje

Industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u studenome 2025. zabilježila je snažan rast, potvrđuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na godišnjoj razini proizvodnja je porasla za 8,8 posto, dok je u odnosu na listopad, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, ostvarila rast od 1,1 posto. Time je nastavljen pozitivan trend koji obilježava veći dio 2025. godine i potvrđuje jačanje domaće industrijske baze.

Investicijski ciklus gura industriju

Struktura rasta upućuje na sve snažniji investicijski karakter industrijske proizvodnje. Najveći doprinos dao je rast proizvodnje kapitalnih proizvoda, koji je dosegnuo 22,5 posto, dok su netrajni proizvodi za široku potrošnju porasli za 16,5 posto. Intermedijarni proizvodi zabilježili su rast od 3,5 posto, što upućuje na stabilnu potražnju unutar industrijskog lanca.

Posebno se ističe prerađivačka industrija, u kojoj je ostvaren godišnji rast od 10,6 posto. Takvi rezultati upućuju na to da industrijski rast nije kratkotrajan, već se temelji na modernizaciji proizvodnje i širenju kapaciteta.

U razdoblju od siječnja do studenoga 2025. industrijska je proizvodnja ukupno porasla za 3,8 posto, dok je proizvodnost rada u industriji istodobno povećana za 6,0 posto u odnosu na prethodnu godinu, što dodatno potvrđuje rast učinkovitosti i tehnološkog napretka.

Vlada: ulaganja se prelijevaju u realnu ekonomiju

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar ocijenio je da ovi pokazatelji potvrđuju ispravnost smjera industrijskih politika. Naglasio je da je snažan rast kapitalnih proizvoda jasan signal kako se ulaganja u modernizaciju i širenje proizvodnih kapaciteta sve vidljivije prelijevaju u realnu ekonomiju. Cilj je, istaknuo je, osigurati održivost tog trenda kroz daljnje poticanje investicija i inovacija te administrativno rasterećenje poduzetnika.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar

Damir Krajac/Cropix

Tijekom 2025. godine Ministarstvo gospodarstva zaprimilo je 107 prijava za korištenje potpora za ulaganja, s ukupno planiranim investicijama vrijednim 716,7 milijuna eura i otvaranjem 1178 novih radnih mjesta. Ulaganja obuhvaćaju nove i proširene proizvodne pogone u Osijeku, u zoni Nemetin, kao i u Novskoj, Novom Marofu, Poznanovcu, Dugom Selu, Zagrebu – na području Sesvetskog Kraljevca, Zaprešiću, Hercegovcu i Zaboku.

Rasterećenje i EU fondovi kao oslonac rasta

Paralelno s investicijama, Vlada provodi i mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva. U okviru aktualnog, petog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva do sada je provedeno 60 mjera, čime je poduzetnicima osigurano rasterećenje u iznosu od 320 milijuna eura. Preostale mjere planiraju se provesti do kraja prvog tromjesečja 2026., nakon čega bi ukupno rasterećenje trebalo premašiti 350 milijuna eura.

Dodatni poticaj industriji dolazi iz fondova Europske unije, kroz koje Ministarstvo gospodarstva podupire ulaganja u istraživanje, razvoj i digitalnu transformaciju. Kroz Program IRI S3 tijekom 2025. dodijeljeno je 149,5 milijuna eura za projekte istraživanja i razvoja, dok se za 2026. godinu najavljuje gotovo 170 milijuna eura za poduzeća koja ulažu u nove tehnologije, proizvode i proizvodne procese.

Istodobno se radi na izradi Nacionalnog plana za razvoj industrije Republike Hrvatske, s naglaskom na modernizaciju proizvodnje, rast produktivnosti i jačanje izvozne konkurentnosti. Cilj je učvrstiti pozitivne trendove i osigurati stabilan, dugoročno održiv rast industrijske proizvodnje, sve snažnije usmjeren prema proizvodima veće dodane vrijednosti.