Hrvatsko gospodarstvo do 2021. godine očekuje rast od prosječnih 2,5 posto

Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti po stopi od 2,6 posto u 2018., dok se u predstojećem razdoblju od 2019. do 2021. godine očekuje umjeren rast po prosječnoj stopi od 2,5 posto, stoji u izvješću Svjetske banke o najnovijim gospodarskim kretanjima u Europi i središnjoj Aziji objavljenom u petak.

Kako se navodi, gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji u 2018. godini usporio je na 3,1 posto, a predviđa se kako će u ovoj godini pasti na 2,1 posto, zbog sve sporijeg globalnog rasta i neizvjesnih izgleda. Pritom, rastu na regionalnoj razini uvelike su doprinijeli pozitivni pomaci u podacima o BDP-u Rusije kao najvećeg gospodarstva regije, baš kao i ubrzani rast u Albaniji, Mađarskoj, Poljskoj i Srbiji.

S druge pak strane, Turska je zabilježila znatno usporavanje rasta uslijed pritiska financijskog tržišta kao i valutnog pritiska. Naime, tamo se za 2019. godinu predviđa rast od jedan posto što je znatan pad u odnosu na 7,4 posto iz 2017. godine, kažu iz Svjetske banke.

Potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Cyril Muller napominje da je to područje osjetljivo na globalnu neizvjesnost i suočeno s ozbiljnim dugoročnim izazovima kao što su starenje stanovništva, pad produktivnosti, slabljenje ulaganja i klimatske promjene. No pozitivno je što je na raspolaganju cijeli niz mogućih rješenja kada su posrijedi javne politike okrenute poticanju rata i ublažavanju tih izazova, kaže.

"Zemlje bi trebale raditi više na privlačenju ulaganja, pojačati sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti i pobrinuti se za to da većem broju ljudi omoguće pristup financijskim uslugama poput bankovnih računa i elektroničkih plaćanja", ocjenjuje Muller.

Iz Svjetske banke očekuju da će regionalni rast donekle povratiti snagu u 2020. i 2021. godini jer se predviđa da će postupni oporavak Turske poslužiti kao protuteža suzdržanoj aktivnosti na prostoru središnje Europe. "No, dugoročni izazovi regije i nadalje su pozamašni", ocjenjuju iz Svjetske banke.

Zapadni Balkan izrazito osjetljiv na posljedice klimatskih promjena

Upozoravaju da je udio radno sposobnog stanovništva regije znatno opao, uvelike zbog smanjenih stopa fertiliteta tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Nadalje, između 2013. i 2017. godine rast produktivnosti usporio je na 0,8 posto godišnje, a naglo je usporio i rast ulaganja, koji se s prosjeka od više od 15 posto u pet godina prije svjetske financijske krize spustio na prosječnih 1,6 posto u razdoblju od 2014. do 2018. godine.

K tome, određeni dijelovi regije, a posebice Središnja Azija i Zapadni Balkan, upozoravaju iz Banke, izrazito su osjetljivi na posljedice klimatskih promjena poput suša, poplava i sve učestalijih elementarnih nepogoda.

U izvješću se navodi kako zemljama Europe i središnje Azije u prevladavanju tih izazova može pripomoći financijska uključenost. Naime, omogući li se ljudima pristup financijskim uslugama, olakšat će im se i ulaganje u vlastito zdravlje, obrazovanje i poslovnu djelatnost, čime se promiče razvoj i smanjuje siromaštvo.

Na području Europe i središnje Azije u 2017. oko 116 milijuna ljudi bez računa u banci

"Financijska uključenost može pripomoći poticanju rasta i odigrati važnu ulogu u prevladavanju mnogih dugoročnih izazova regije", napominje glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Asli Demirgüç-Kunt.

Ističe da postati vlasnikom računa znači kročiti u službeni financijski sustav, a kako to olakšava primanje plaće, dobivanje novca od prijatelja i obitelji i ostvarivanje državnih potpora. Također, time se potiče kako štednja, tako i zaduživanje.

"U novonastalim zemljama Europe i središnje Azije, udio stanovnika s bankovnim računom popeo se s 45 posto u 2011. na 65 posto u 2017. godini, što je trend koji obećava. No, mnogim zemljama još predstoji dalek put", poručuje Demirgüç-Kunt.

Tako iz Svjetske banke navode podatak da u 2017. godini oko 116 milijuna odraslih osoba na prostoru Europe i središnje Azije nije imalo račun u banci, a većina ih je živjela u Rusiji, Turskoj, Uzbekistanu, Ukrajini i Rumunjskoj. Napominju da se neposjedovanje računa u banci uglavnom povezuje s nesudjelovanjem na tržištu rada, slabijom obrazovanošću i pripadnošću skupini od najsiromašnijih 40 posto stanovništva.

Također, jedan od većih problema ljudima predstavlja i nepovjerenje u financijske institucije, što se ogleda u niskoj razini formalne štednje i raširenosti neslužbenog zaduživanja na cijelom prostoru regije. Kad je riječ o broju vlasnika računa, prisutna je i nejednakost među spolovima, pa tako žene čine 58 posto svih odraslih stanovnika regije bez računa u banci, kažu iz Svjetske banke.

Da bi se u regiji povećao broj vlasnika računa u banci, u izvješću se tvrdi kako vlade mogu odigrati ključnu ulogu prebacivanjem redovnih plaćanja na bankovne račune. "Ta bi plaćanja obuhvaćala plaće radnika u javnom sektoru, isplatu mirovina, plaćanja za rad u poljoprivrednom sektoru i isplate socijalnih naknada. Pomaci u digitalnoj tehnologiji i sve šira uporaba mobilne telefonije također pružaju velike mogućnosti koje vlade mogu iskoristiti za jačanje financijske uključenosti, smanjenje razlika među spolovima i poticanje gospodarskog rasta u zemljama na čitavom prostoru regije", zaključuju iz Svjetske banke.