Rast ekonomije u trećem tromjesečju ove godine malo je usporio, BDP je povećan 2,3 posto, nakon 3,6 posto u prethodnom kvartalu, podaci su DZS-a. Iako je usporavanje "očekivano", kako je rekao premijer Andrej Plenković, i "to je već 19. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a", očekivanja su bila veća.
Analitičari RBA, primjerice, računali su sa stopom rasta od 2,8 posto, pa se ipak može govoriti o određenom podbačaju. U odnosu na prethodno tromjesečje, pak, BDP je povećan za 0,3 posto, dok je u kvartalu ranije ta stopa iznosila 0,9 posto. No, unatoč usporavanju, Hrvatska ostaje među najbrže rastućim ekonomijama u EU koja je u trećem kvartalu prosječno rasla 1,6 posto, pri čemu se izdvajaju Poljska s rastom od 3,7 posto i Bugarska s 3,2 posto.
Domaća putovanja
Za malo nižu stopu rasta od onih na koje je Hrvatska već navikla najzaslužniji su slabija potrošnja kućanstava i lošiji rezultati u turizmu, koji su dugo davali snažan poticaj ekonomiji. Potrošnja kućanstava rasla je samo 1,9 posto, nakon četiri posto u prethodna tri mjeseca. Kod izvoza usluga, koji se ponajprije odnosi na turizam, zabilježen je pad od 4,6 posto, dok je istodobno uvoz usluga povećan za čak 12,7 posto. Te brojke upućuju na to da su strani turisti realno trošili manje, dok je domaće stanovništvo tijekom ljetnih mjeseci znatno više putovalo u inozemstvo, bilo zbog veće kupovne moći ili činjenice da je vani jeftinije ljetovati.
Stagnacija noćenja i manja potrošnja stranih gostiju zacijelo su pridonijeli i slabijim rezultatima najvažnije komponente BDP-a, potrošnji kućanstava, ali zato su ipak više zaslužni domaći potrošači. Na prvi pogled to i ne izgleda tako jer plaće i dalje rastu, a potrošački optimizam traje. Ipak, ekonomisti već primjećuju i određeni oprez, a koji se očituje i kroz veću sklonost štednji. Prema podacima HNB-a, stopa štednje u trećem kvartalu iznosila je 12 posto, dok je na razini prošle godine bila 8,9 posto, a godinu prije 7,9 posto.
Veći poticaj rastu BDP-a, s druge strane, dale su investicije koje su uvećane za 7,5 posto, nakon 4,9 posto u prethodnom kvartalu. To je bilo i očekivano s obzirom na nešto snažniji obujam građevinskih radova vezan uz priljev europskog novca. Solidne rezultate bilježi i izvoz roba koji je, unatoč zahtjevnom okruženju, povećan 4,1 posto. Ipak, zbog slabijih rezultata u dijelu usluga, neto doprinos izvoza BDP-u bio je negativan. Promatrano sa strane ponude, bruto dodana vrijednost bilježi rast od 2,1 posto, a najviše se ističe građevinarstvo s rastom od 7,3 posto. Prerađivačka industrija, pak, bilježi stopu rasta od 3,3 posto, a trgovina samo 1,8 posto.
Vanjski šok
Za cijelu ovu godinu glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković-Matijević očekuje rast BDP-a po stopi od 3,2 posto, uz rizik da prognoza bude "nešto niža od očekivanja". U idućoj godini rast bi trebao iznositi 2,6 posto, pri čemu domaća potražnja ostaje glavni pokretač gospodarstva.
No, povišena geopolitička neizvjesnost i činjenica da se vanjski šok brzo prelijeva na malo i otvoreno gospodarstvo može rezultirati i slabijim rezultatom. Ipak, kratkoročni izgledi ostaju povoljni, smatra analitičarka RBA, ali problem predstavljaju oni dugoročni koji su "pod utegom niske produktivnosti i konkurentnosti".
U slučaju prognoza za iduću godinu Europska komisija je, primjerice, nešto optimističnija, za Hrvatsku očekuje stopu rasta od 2,9 posto, "ponajprije zahvaljujući snažnoj potrošnji kućanstava".