Hrvatski uzgajivači iz Jadrana odlaze u Mediteran, a zbog krize u Japanu najavljuju i povratak domaćim turistima

Na zasjedanju International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas (ICCAT) donesena je odluka o povećanju ulovnih kvota atlantske plavoperajne tune. Europska unija je, za razliku od država sjeverne Afrike i SAD-a, dobila povećanje ulovne kvote za 17 posto. Toliko je ulovna kvota povećana i Hrvatskoj.

Nevjerojatan fenomen u Hrvatskoj više se ne da ignorirati. Podaci Eurostata su kristalno jasni, samo Poljska i Malta u Europi imaju isti problem

Hrvatska godišnja ulovna kvota iznosit će 1238 tona. U tu brojku uključena su i tunogojilišta te ulov tune ostalim alatima, uključujući i sve popularniji sportsko-rekreacijski ulov. Prijašnja hrvatska kvota bila je 1058 tona godišnje, od čega je za uzgajivače bilo 880 tona. Uzgajivači tune, ovisno o tome kako ih Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva raspodijeli, trebali bi, prema nekim procjenama, dobiti kvotu od oko 1030 tona. Uzgajivači su tune, podsjetimo: Kali tuna, Jadran tuna, Pelagos net i Sardina.

Inflacija u Japanu

Ipak, unatoč porastu količine tune u Jadranu, što se održava i na sitnu plavu ribu, uzgajivači će ove godine tunu loviti u Mediteranu. Razlog su veliki uzgojni troškovi jadranske tune, koja se lovi manja i kojoj uzgojni ciklus traje godinu i pol dana.

Domaći uzgajivači tune uskoro kreću u ulov tune u Meditera

Goran Sebelic/cropix/Cropix

U Mediteranu se lovi tuna teška preko 30 kilograma i nju je potrebno manje hraniti do poželjnih 40 do 50 kilograma u odnosu na jadransku tunu, koja se lovi teška oko deset kilograma. Kristijan Zanki, predsjednik Strukovne grupacije marikultura i ribarstvo pri HGK, napominje da je cijena tune na japanskom tržištu nešto porasla u odnosu na prošlu godinu, ali je lošija situacija s tečajem jena u odnosu na euro, tako da je rast cijene tune poništila tečajna razlika.

Kristijan Zanki, predsjednik Strukovne grupacije marikultura i ribarstvo pri HGK

"Lani se u ovo doba godine dobivalo 160 jena za euro, a danas 182. Kriza u Japanu, koji je daleko najznačajnije tržište za plasman tune, produbljava se, tako da uzgajivači tune pokušavaju izlaz pronaći u prodaji svježe tune na domaćem i okolnim tržištima te u sklopu izvoza zrakoplovima. Međutim, to su sve male količine", pojašnjava Zanki.

Kina, koja je spominjana kao moguće alternativno tržište, aktivirana je i prva količina tune iz Sardine, u kojoj je Zanki predsjednik Uprave, ovih je dana stigla na kinesko tržište. To je, kaže, interesantno tržište, ali ne može nadomjestiti japansko.

Alternativa za Japan

"U Kinu je moguće izvesti oko tonu tune tjedno, a to ipak nisu usporedive količine s Japanom. Dakle, Sardina bi mogla plasirati oko 50 tona tune u Kinu, a mi smo godišnje plasirali oko tisuću tona tune, uglavnom u Japan. Nadomjestak razlike uzrokovane nepovoljnim uvjetima na japanskom tržištu pokušamo osigurati plasmanom svježe tune na domaćem tržištu za vrijeme turističke sezone te na europskom tržištu. U ovakvoj situaciji to tržište ciljaju i ostali uzgajivači iz mediteranskih zemalja", otkriva Zanki.

STIŽE UBOJICA CIJENA U Hrvatsku dolazi diskontni lanac koji ne pregovara: što to znači za hrvatske trgovine, ali i kupce u 2026. godini

Uglavnom, domaći uzgajivači tune uskoro kreću u ulov tune u Mediteran. Tako ulovljena tuna, a radi se o primjercima od tridesetak kilograma, transportira se gotovo dva mjeseca do uzgajališta.

"Uzgoj ulovljene tune od 30 kilograma traje oko četiri mjeseca, dok uzgoj jadranske traje najmanje godinu i pol. Cijena haringe kojom hranimo tunu je porasla, pa nam se više ne isplati dulji period uzgoja tune. Izlaz tražimo u lovu na veće primjerke tune u Mediteranu. Sve radimo da bismo imali održivo poslovanje i da ne bismo imali negativan rezultat poslovanja", zaključuje Zanki.