Ubrzana dinamika rasta BDP-a

'Hrvatska je sada po stopi rasta među boljima u EU, ali i dalje se presporo razvija'

Usporedbe radi, susjedna Slovenija je u trećem tromjesečju imala gospodarski rast od dva posto na godišnjoj razini
Dubrovnik
 Tonci Plazibat / CROPIX

Stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj u trećem je ovogodišnjem tromjesečju bila dvostruka veća od one na razini EU, pokazuju podaci euro-statističara.

Prema tim podacima, sa stopom rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,8 posto na godišnjoj razini u trećem ovogodišnjem tromjesečju, Hrvatska je imala dvostruko veću stopu gospodarskog rasta od prosjeka na razini Unije, koji je iznosio 1,4 posto. Štoviše, spadala je među članice EU s najvišim stopama rasta BDP-a.

Ispred nje su, naime, bile jedino Mađarska, koja je u trećem kvartalu ostvarila stopu gospodarskog rasta od 4,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, zatim, Estonija i Poljska, čija su gospodarstva u istom razdoblju rasla po stopi od 4,1 posto, kao i Bugarska, sa stopom rasta BDP-a od 3,7 posto, te Litva, čiji je BDP porastao 3,6 posto, i Rumunjska, s gospodarskim rastom od 3,2 posto, pokazuju podaci Eurostata. Usporedbe radi, susjedna Slovenija je u trećem tromjesečju imala gospodarski rast od dva posto na godišnjoj razini.

S druge strane, najmanju godišnju stopu gospodarskog rasta u EU u trećem su tromjesečju, prema podacima Eurostata, imale Italija, 0,3 posto, i Njemačka, 0,5 posto. Obje su zemlje, inače, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske.

Stopa rasta hrvatskoga gospodarstva od 2,8 posto u trećem tromjesečju ponajprije je rezultat turističke sezone, budući da treći kvartal obuhvaća špicu sezone. Iako smo u usporedbi s drugima u EU po dinamici gospodarskog rasta u trećem tromjesečju dobro stajali, ekonomisti upozoravaju da nemamo razloga za slavlje.

- S takvim stopama gospodarskog rasta mi se ne približavamo razvijenoj Europi jer bi nam za tako nešto trebala stopa rasta od pet posto - upozorava Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Ukazuje i na nepovoljnu strukturu hrvatskoga gospodarstva. Rast u trećem kvartalu, naime, ponajprije možemo zahvaliti turističkoj sezoni, dok u prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj prevladava znatno mračnija slika.

- Obrt, poljoprivreda i turizam, to je bila ekonomska struktura Europe prije 100 godina, a mi je imamo i danas - zaključuje Jurčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 14:44