Hrvati sve zabrinutiji: povjerenje u institucije pada, strahovi rastu

Rastući troškovi života i dalje su najveći teret za hrvatske građane: više od 90 posto njih brine se zbog porasta cijena, osobito u kućanstvima s prihodima do 1800 eura, a 78,4 posto zabrinuto je zbog pada kupovne moći. Trećina građana danas troši manje nego prije godinu dana, a čak tri četvrtine strahuju od daljnjeg pada životnog standarda, i to neovisno o vlastitoj financijskoj situaciji, pokazuje istraživanje koje je Ipsos proveo za Val grupu od 25. do 30. listopada 2025. online metodom na uzorku od 600 ispitanika.

Istodobno, pokazuje šesto izdanje istraživanja nazvanog Nulti kvadrant, u državi raste nelagoda zbog sigurnosnih pitanja; gotovo 73 posto ispitanika brinu potencijalni ratni sukobi u koje bi Hrvatska mogla biti izravno uključena, što je u samo godinu dana dovelo i do znatnog rasta podrške obveznom vojnom roku, koji danas podupire čak 71 posto građana. No u slučaju NATO-ove intervencije, polovica ispitanika bila bi protiv uključenja Hrvatske u ratna djelovanja. Pitanje sigurnosti pritom nije samo geopolitičko; građani sve više upozoravaju i na porast problema mentalnog zdravlja i njegove društvene posljedice; čak 73,5 posto ispitanika navodi to kao značajan izvor zabrinutosti, a 85,5 posto smatra da je vršnjačko nasilje jedan od najvećih izazova, koji zahtijeva hitnu prevenciju. Pad osobne sigurnosti uslijed rasta nasilja navodi 64,5 posto građana.

Nadzor države

Nepovjerenje prema institucijama i opći dojam pojačanog nadzora također pridonose pesimizmu. Više od 61 posto građana brine se zbog sve većeg nadzora koji nad njima provode državne institucije, a gotovo 80 posto ne bi podržalo ograničavanje osobnih sloboda radi jačanja državne sigurnosti, poput strožih kontrola komunikacijskih aplikacija ili financijskih transakcija. I dok se sigurnosna pitanja zaoštravaju, društvene podjele dodatno potpiruje tema stranih radnika. Otpor prema njihovu dolasku raste; tek svaki peti građanin podržava njihov boravak u Hrvatskoj, a gotovo 48 posto smatra da imigranti predstavljaju prijetnju domaćoj kulturi i načinu života. Više od 60 posto građana izražava nelagodu zbog sve veće prisutnosti stranaca u njihovoj zajednici.

Gotovo 48 posto građana smatra da imigranti predstavljaju prijetnju domaćoj kulturi i načinu života

Damjan Tadic/Cropix

Povjerenje se, kao kronični problem hrvatskog društva, nastavlja urušavati i u ovoj godini. Iako su značajno povećane plaće u javnom sektoru, korisničko iskustvo u kontaktu s državnim institucijama ostaje porazno: zadovoljno je tek 14,7 posto građana, a povjerenje iskazuje njih samo 14 posto. Još gore prolaze mediji, kojima vjeruje svega 13 posto ispitanika. U privatnom sektoru također se bilježe negativni trendovi; zadovoljstvo osiguravajućim društvima palo je na 27 posto, a bankama na 30,6 posto. Istodobno, zadovoljstvo farmaceutskom industrijom poraslo je za deset postotnih bodova te sada iznosi 31,4 posto, dok su ljekarne i dalje institucije s najvišim povjerenjem, koje im daje 51,2 posto ispitanika. Podjednako zabrinjava podatak da tek svaki osmi građanin smatra da državne institucije i osiguravatelji rade u korist društva, dok samo svaki sedmi to vjeruje za medije. Čak ni nevladine organizacije, čiji je mandat primarno usmjeren na javni interes, ne stoje puno bolje: tek 17,7 posto građana vjeruje da djeluju za dobrobit društva.

Najisplativija investicija

Najveći raskorak između očekivanja i stvarnosti vidljiv je u percepciji kompanija. Iako građani očekuju odgovorno i društveno usmjereno poslovanje, samo 7,5 posto vjeruje da ga poduzeća uistinu provode, a tek 9,1 posto smatra da kompanije stvaraju dodatnu vrijednost za društvo. Premda gotovo 80 posto građana smatra važnim kupovati domaće proizvode, tek 11,5 posto vjeruje da trgovci doista daju prednost domaćima.

Čak tri četvrtine strahuju od daljnjeg pada životnog standarda

Nikolina Vukovic Stipanicev/cropix/Cropix

Kad je riječ o javnim politikama, građani očekuju ulaganja u sektore koji neposredno utječu na životni standard: zdravstvo (90 posto), obrazovanje (70,7 posto) i mirovinski sustav (55,4 posto). Zdravstvo i mirovine trećina građana ocjenjuje nedovoljnima, dok je obrana, unatoč rastu sigurnosnih zabrinutosti, najbolje ocijenjen sektor, s prosječnom ocjenom 2,8. Kao prioritet djelovanja Vlade ispitanici ističu demografiju, posebno niže oporezivanje rada i subvencioniranje stanovanja mladih obitelji.

Unatoč zabrinutosti zbog troškova života, određeni optimizam i dalje postoji. Ulaganje u znanje ili obrazovanje djece već šestu godinu zaredom smatra se najisplativijom investicijom.