HNB: Manjak na tekućem računu u drugom kvartalu 667 milijuna eura

Manjak na tekućem računu platne bilance u drugom je tromjesečju iznosio 667 milijuna eura, što je gotovo 92 posto više nego u istom razdoblju lani, a prvenstveno je posljedica snažnog pada izvoza usluga, posebice zbog pada prihoda od turizma za 84 posto, na 371 milijun eura, pokazuju u srijedu objavljeni podaci HNB-a.

Manjak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom tromjesečju ove godine iznosi 320 milijuna eura, što je primjetno pogoršanje na u odnosu na uravnotežen saldo ostvaren u istom razdoblju prošle godine, kada je zabilježen višak od 26 milijuna eura, navode analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u komentaru platne bilance i međunarodnih ulaganja za drugo tromjesečje.

"To je posljedica snažnog pada neto izvoza usluga, posebice prihoda od turizma s obzirom na to da je tijekom proljetne karantene uvedene nakon izbijanja pandemije koronavirusa bilo gotovo u potpunosti onemogućeno obavljanje turističke djelatnosti i dolazak stranih gostiju. Za razliku od toga, u pravcu poboljšanja salda djelovalo je izraženo smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom te, u znatno manjoj mjeri, poboljšanje salda na računu primarnog dohotka", objašnjavaju analitičari središnje banke.

Ipak, kako navode, zbog izrazito povoljnih ostvarenja u prvom kao i pada nominalnog BDP-a u drugom tromjesečju, promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u razdoblju do kraja lipnja ove godine iznosi 2,9 milijardi eura odnosno 5,6 posto BDP-a, što je za 0,8 postotnih bodova više nego u cijeloj 2019. godini.

Snažan pad manjka u robnoj razmjeni, ali još veći pad viška u međunarodnoj razmjeni usluga

"Pandemija koronavirusa i prateće epidemiološke mjere u zemlji i inozemstvu nepovoljno su utjecale na međunarodnu trgovinu", napominju analitičari HNB-a.

Tako je, kako nadalje navode, tijekom drugog tromjesečja zabilježen primjetan pad robnog izvoza, za 17,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Međutim, pad robnog uvoza, za 27 posto bio je još izraženiji, što je zbog znatno veće uvozne baze rezultiralo snažnim smanjenjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, za 1,1 milijardu eura.

Po podacima središnje banke, u drugom je tromjesečju ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 2,6 milijardi eura, što je za gotovo 550 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Istodobno je uvoz roba smanjen za gotovo 1,7 milijardi eura, na 4,5 milijardi eura u drugom tromjesečju ove godine.

Tako je manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u drugom tromjesečju ove godine iznosio 1,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura manje nego u istom razdoblju lani (kada je manjak bio nešto veći od tri milijarde eura).

No, istodobno se višak u međunarodnoj razmjeni usluga još više smanjio, za 1,9 milijardi eura, poglavito zbog pada prihoda od turizma, za 84 posto, zamjećuju analitičari HNB-a.

Naime, na računu usluga je u razdoblju travanj-lipanj ove godine zabilježen višak od 472,6 milijuna eura, što je tek jedna petina viška iz istog razdoblja 2019. godine, kada je on iznosio 2,4 milijarde eura.

Posljedica je to snažnog utjecaja koronakrize na prihode od turizma, koji su pali za gotovo dvije milijarde kuna. Naime, prihodi od stranih turista u drugom su tromjesečju ove godine iznosili tek 371 milijun eura, dok su u drugom tromjesečju prošle godine bili nešto veći od 2,3 milijarde eura.

Koronakriza se također odrazila i na potrošnju hrvatskih građana na turističkim putovanjima u inozemstvo, na što su oni u razdoblju travanj-lipanj potrošili 88,9 milijuna eura, naspram 415,4 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine.

Povoljnija kretanja na računima primarnog i sekundarnog dohotka

Na računu primarnog dohotka u drugom je kvartalu ove godine ostvaren višak od 23 milijuna eura, dok je u istom razdoblju lani bilježen manjak od 366 milijuna eura.

"Poboljšanje salda na računu primarnog dohotka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 400 milijuna eura) posljedica je manjih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno smanjenja dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu (ponajprije u djelatnostima proizvodnje farmaceutskih proizvoda, pružanja smještaja i trgovine). Pritom je u strukturi rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zabilježen snažan pad dividendi, čemu je znatno pridonijela zabrana isplate dividenda domaćih banaka, dok se ukupna zadržana dobit povećala", objašnjavaju analitičari središnje banke.

Na računu sekundarnog dohotka zabilježen je višak od 744 milijuna eura, što je za 70 milijuna eura više nego u drugom kvartalu prošle godine, dok je kod kapitalnih transakcija višak blago snižen, za 27 milijuna eura, na 347 milijuna eura.

"Ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u drugom je tromjesečju 2020. blago porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, za 43 milijuna eura. To je uglavnom rezultat rasta neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a, čemu su najviše pridonijela sredstva tekuće namjene. Za razliku od toga, neto prihod na osnovi osobnih transfera smanjio se", ističe se u komentaru platne bilance.