Kineske investicije u državama Europske unije u zadnjih su deset godina naglo porasle, a Europska komisija (EK) u nedavno je Kineze nazvala „sistemskim rivalom” i „strateškim konkurentom”, prenosi BBC.
Europska je unija uvela i novi mehanizam nadzora nad stranim investicijama, kako bi mogli reagirati procjene li da strane investicije mogu naštetiti sigurnosti zemljama članicama.
Prema izvještaju EK, trećina ukupne EU imovine u rukama je stranih kompanija, a 9,5 posto kompanija u Europi ima vlasnike sa sjedištem u Kini, Hong Kongu ili Makau. U usporedbi s 2007. godinom kada je taj udio iznosio tek 2,5 posto riječ je o značajnom rastu, iako je ukupno u kineskim rukama još uvijek razmjerno mali dio europskog biznisa. Usporedbe radi, na kraju 2016. godine, Amerikanci i Kanađani kontrolirali su 29 posto kompanija u EU.
Kineska su ulaganja u Europi svoj dosadašnji vrhunac dosegla 2016. godine kada su iznosila 37,2 milijarde eura, nakon čega je uslijedilo usporavanje.
- To je uglavnom rezultat strožih kontrola nad kapitalom koji dolazi iz Kine, ali i promjene u globalnoj političkoj atmosferi kada su u pitanju investicije Kineza - objasnila je za BBC Agatha Kratz iz Rhodium Grupe.
No, gdje Kinezi najviše investiraju? Iako su nedavni posjet velike kineske delegacije popratile i vijesti o bujanju kineskih ulaganja i ambicija u Lijepoj našoj, prema analizi Rhodium grupe, Hrvatska nije ni u prvih deset država u koje Kina najviše ulijeva svoj kapital. Od 2000. do 2018. godine najviše su uložili u najveće europske ekonomije poput Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije i Francuske. Na ljestvici top 10 našle su se i Nizozemska, Finska, Švedska, Portugal, Španjolska i Irska.
Pritom Kinezi, prema prošlogodišnjoj analizi Bloomberga, u svom vlasništvu drže, ili imaju vlasničke udjele, u četiri europske zračne luke, šest pomorskih luka te 13 nogometnih klubova.
Ipak, ne smije se zaboraviti ni novi veliki kineski program Put svile, poznat i kao Inicijativa „Jedan pojas, jedan put” u sklopu kojega Kinezi planiraju velike investicije u europsku infrastrukturu kako bi se ojačale trgovinske veze između Kine i Europe. Na tom se putu našla i Hrvatska pa Kinezi tako ulažu u Luku Rijeka, nizinsku prugu Rijeka-Karlovac, spominju se ulaganja i u zračne luke, a nije zgorega podsjetiti ni da upravo Kinezi grade Pelješki most, iako se on doduše uglavnom financira iz fondova Europske unije.
Ulažu oni i u naše susjede, pa tako grade ceste i željeznice u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji. Dodatno, Crna Gora je, kako je Novac.hr izvijestio ranije ovog tjedna, kao garanciju za povrat kredita za izgradnju dijela autoceste Bar-Boljari kineskoj Exim banci dala dio svog državnog teritorija. Budući da Crna Gora ima sve manje mogućnosti za vraćanje tog kredita, nije nevjerojatna opcija da doista i ostanu bez dijela državnog teritorija pa se u tom kontekstu mogu shvaćati bojazni oko olakog ulaska u partnerstva s Kinezima. Naime, taj se primjer često navodi kao upozorenje europskim zemljama da budu iznimno oprezne pri sklapanju ekonomskih sporazuma s Kinom kako u konačnici ne bi pale u "dužničko ropstvo".
Trumpova je administracija puno zatvorenija prema kineskim ulagačkim aktivnostima u SAD-u, a i vlasti drugih neeuropskih država puno su opreznije u sklapanju takvih partnerstava, posebno kada je riječ o područjima telekomunikacija i obrane. Bilo kako bilo, Kina je zasigurno važan igrač u Europi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....