Teško je u to povjerovati, ali 2022. napokon će biti godina u kojoj će najljepši i najprofitabilniji domaći nacionalni park, Plitvička jezera, u ponudi imati hotel najviše kategorije u vlasništvu samoga parka.
Riječ je o hotelu Plitvice, spomeniku kulture nastalom prema zamislima poznatog arhitekta Marijana Haberlea, nekad prekrasnom zdanju koje je od kraja pedesetih godina prošlog stoljeća kao hotel najviše, A kategorije dočekivao goste iz svih dijelova svijeta, a potom kroz godine spao na samo dvije zvjezdice, uništene dogradnjama koje su se radile mimo konzervatorskih pravila.
Da cijelu priču sada ispravi, a Haberleovom biseru vrati “stari - novi” sjaj, zadužen je arhitektonski ured Arta projektiranje, koji je pobijedio na javnom natječaju i dobio posao rekonstrukcije Plitvica. Jutarnji list od parka je ovaj tjedan ekskluzivno dobio i prve vizuale projekta, iz kojih se vidi kako će točno izgledati prvi hotelski smještaj u vlasništvu parka najviše kategorije.
Njegova autorica, arhitektica Amira Čaušević, Jutarnjem je ispričala kako će se rekonstrukcijom Plitvica zadržati i revitalizirati sve bitne povijesno-oblikovne značajke hotela i prostora oko objekta, ali će se istovremeno raditi na podizanju udobnosti na razinu hotela s pet zvjezdica.
Povećana funkcionalnost
“Arhitektonski koncept rekonstrukcije ovoga vrijednog kompleksa prije svega je zadržavanje ambijenta s postojećim značajkama originalnog projekta. No, da bi se osigurala visoka razina ponude, nužni su zahvati unutar postojeće građevine. Svi planirani zahvati usmjereni su na poboljšanja u smislu preraspodjele traženih sadržaja te uspostavljanja i povećanja funkcionalnosti komunikacijskih tokova gostiju i servisa”, kazala je Čaušević.
Rekonstrukcija ove građevine, nastavlja Čaušević, tako će se realizirati s naglaskom na njezin muzejski karakter, a uspostavljanjem skladnog odnosa između prošlog vremena i suvremene ponude, hotel će vratiti nekadašnji sjaj te postati “unikatno mjesto za odmor svih osjetila”.
Konkretno, jedan od prvih zadataka arhitekata bio je objekt približiti inicijalnim zamislima autora.
“Izmjene na objektu krenule su već 60-ih godina, neposredno nakon izgradnje. Prve izmjene radio je sam autor, arhitekt Haberle, iako nerado. Tada je izmješten glavni ulaz u hotel iz manjeg, sjeveroistočnog paviljona direktno u dnevni boravak hotela i pomaknuta je staklena stijena izletničkog restorana prema terasi kako bi se dobio veći, zatvoreni prostor. Rekonstrukcijom 1996. godine dograđuju se pak volumen glavnog ulaza, a još jedna staklena stijena, ovoga puta pansionskog restorana, pomiče se prema van. Ukratko, naš zadatak je bio da se sve navedene izmjene i dogradnje uklone i da se gabarit hotela vrati na originalno rješenje”, opisuje nam arhitektica.
Kad su u pitanju vanjski dijelovi hotela, to u konačnici znači da će materijali kao što su drvo, kamen i žbuka na pročeljima ostati, no zato će biti potrebno mijenjati dotrajalu stolariju u postojećem rasteru prozora te poboljšati toplinske karakteristike.
Osim toga, mijenjat će se kolni pristup samom objektu, natkrit će se glavni ulaz te će se aktivirati terasa sa sjeverne strane pansionskog restorana, i to u opuštajuću zonu odmora, zaštićenu od pogleda.
Oživljavanje potencijala prostora
Posebna pažnja potom će biti posvećena i hortikulturnom uređenju okolice hotela, za što je angažirana Nataša Tiška Vrsalović iz Dionaea vrtova.
“Krajobraznim rješenjem željele su se iskoristiti i sačuvati sve prirodne odlike te blagim intervencijama, poštujući konzervatorsku podlogu, omogućiti oživljavanje potencijala prostora novim sadržajima. Namjera je sačuvati i naglasiti jedinstvene vizure iz prostora hotela i njegovog okoliša. Krajobraz hotela tematski je zoniran kroz nekoliko cjelina, među kojima su ulazni trg, vidikovac i vrtače. Vidikovac, koji je zamišljen kao linijski element, prilagođen je postojećoj topografiji te je smješten na nagibu uz glavnu trasu kojom se kreću turistička vozila, a s njega se pak pružaju vizure na slapove, jezero Kozjak te šumu”, opisuje nam.
Važan element rekonstrukcije bit će i interijer hotela, a namjera arhitekata je poštovati zatečene vrijednosti, što u konačnici znači da će originalni elementi unutarnjeg uređenja biti podloga za novi dizajn, koji treba biti jedinstven, suvremen i prepoznatljiv.
“Promjene se javljaju već na glavom ulazu. Iskoristili smo veliki unutarnji potencijal građevine i uspostavili pravac koji vodi od recepcije prema najočuvanijem dijelu originalnog interijera, prepoznatljivom po betonskom stupu koraljne boje, zidovima i podovima obloženim u originalni lomljeni kamen ‘venecijaner’. Uklanjanjem zida od staklene cigle otvaramo vizuru na vanjsko zelenilo s pogledom prema jezeru Kozjak”, kaže Čaušević.
Kako je pojasnio ravnatelj parka Tomislav Kovačevič, ideja je Haberleove Plitvice pretvoriti u boutique hotel s pet zvjezdica, namijenjen prvenstveno gostima više kupovne moći, neovisno o tome s kojeg tržišta dolaze, a kroz godine uprava parka planira preurediti i preostale hotele u vlasništvu parka - Bellevue, Jezero i Grabovac.
“Namjera nam je da rekonstrukcijom hotel Plitvice otvorimo gostima tijekom cijele godine te da produljimo prosječan boravak gostiju u hotelu. Hotel Plitvice posljednjih godina prosječno bilježi 19.500 noćenja godišnje, a prosječan godišnji broj noćenja u svim hotelima Nacionalnog parka kreće se u okvirima od 140 tisuća noćenja. Rekonstrukcijom svih hotela u hotele više razine kvalitete planiramo zadržati postojeći broj smještajnih kapaciteta, a nužno smanjenje smještajnih kapaciteta u hotelima unutar parka planiramo nadomjestiti značajnim povećanjem smještajnih kapaciteta hotela Grabovac. S obzirom na dizanje razine kvalitete objekata, u budućnosti očekujemo i znatno više prihode. Naglasak u svim našim planovima prvenstveno je očuvanje prirode te smatramo da ćemo povećanjem standarda smještaja i usluga, uz isti ili sličan broj posjetitelja, postići bolje efekte”, pojasnio je za Jutarnji ravnatelj Kovačević.
Turisti se kratko zadržavaju
Time bi napokon trebala biti ispravljena višedesetljetna nepravda kojoj su, usprkos dobrim prihodima samoga parka, smještajni kapaciteti u njegovom vlasništvu godinama bili podvrgnuti, a novac iz budžeta parka gdjekad preusmjeravan čak i na druge nacionalne parkove.
Osim toga, dugi niz godina trajala je i rasprava između različitih uprava parka i turističkih stručnjaka oko toga treba li u postojeće hotelske objekte ulagati ili bi ih, umjesto toga, bilo bolje ponuditi kakvom privatniku u koncesiju.
Odluka da park ipak ulaže u smještajne kapacitete u svojem vlasništvu stigla je gotovo u posljednji trenutak, budući da Plitvice doista već godinama svojom smještajnom ponudom ne mogu zadovoljiti potrebe suvremenih gostiju.
Zbog toga se na području parka, koji godišnje posjećuje milijun i 700 tisuća gostiju, posjetitelji u prosjeku zadržavaju iznimno kratko, tek 1,3 do 1,4 dana, iako većinu od 95 posto čine strani turisti te usprkos činjenici da volumeni broja posjetitelja rastu po prosječnim godišnjim stopama od 8 do čak 10 posto.
Upravo zbog loših smještajnih uvjeta Plitvice su danas prvenstveno tranzitna turistička destinacija s visokim udjelom grupa i s visokom osjetljivošću na cijenu.
Istina, dogodilo se tijekom posljednjih nekoliko godina i nešto privatnih investicija koje su malo poboljšale smještajnu strukturu parka, no s obzirom na ograničenja kojima su opterećene nove investicije, ulaganje u postojeće, derutne kapacitete čini se kao najbolja šansa za produljenje boravka gostiju te povećanje kvalitete ponude.
Hotel Plitvice pritom će, zbog suvremenih zahtjeva, broj svojih smještajnih jedinica po dovršetku rekonstrukcije s 51 smanjiti na 38, a ideja uprave je i dvije sobe urediti u dizajnu pedesetih godina te ih ostaviti bez televizora i Wi-Fi pristupa kako bi evocirale atmosferu originalnog koncepta.
Treba potom zadovoljiti i ostale zahtjeve tipične za koncept boutique hotela: stvoriti osjećaj boravka u privatnoj kući, uvesti jedinstveni dizajn, u uređenju naglašavati položaj samog hotela poštujući Haberleovu ideju o hotelu na rubu šume s lebdećim terasama, a potom organizirati i visoko personaliziranu uslugu te uvesti visoke kriterije u gastronomsku ponudu hotela.
Nove Plitvice tako će dobiti i dizalo, čime će objekt biti pristupačan i osobama s poteškoćama u kretnjama, a planiran je i povratak dizala za osoblje, koji je originalno povezivao prostor restoranske pripremnice s prvim i drugim katom.
Nekadašnji TV salon koji se godinama ne koristi postaje moderna, kongresna sala, a u prvobitno stanje bit će vraćen i prostor hotelske kavane, koji je kroz godine također doživio preinake.
Najmodernija tehnologija
Novi ulaz koji je mimo originalnog projekta postavljen 1996. godine uklanja se te se ulaz u hotel vraća u prvotno stanje, a uklanjat će se i kružni tok ispred objekta, također sagrađen tijekom devedesetih godina, koji se pokazao kao iznimno loše rješenje za pristup hotelu.
U originalnom projektu hotel Plitvice imao je dva razdvojena restoranska prostora koji su kasnije povezali, što će također biti ispravljeno renovacijom. Novi hotel Plitvice imat će tako izletnički i hotelski restoran, a od dodatnih sadržaja u prostor hotela obavezno dolaze wellness i spa zona, ali i prostori za neke uslužne djelatnosti.
Pored toga, Plitvice će napokon imati i klimatizirane sobe, osvijetljene će biti i terase hotela, sav interijer bit će posebno dizajniran, a smještajne jedinice bit će projektirane kroz sustav pametnih soba, s najmodernijom tehnologijom i sustavom automatskog zamračivanja zastorima.
Budući da je riječ o objektu upisanom kao kulturno dobro, njegova se rekonstrukcija u natječajnoj dokumentaciji opisuje kao “pionirski zahvat”, jedinstveni pokušaj obnove objekta poslijeratnog modernizma s ambicijom maksimalne restitucije izvornih ideja u eksterijeru i interijeru, koji će potom biti vrednovan prema najstrožim kriterijima.
Kako bi uspjeli u svojem naumu, uprava parka u rekonstrukciju Plitvica planira uložiti 100 milijuna kuna, a pođe li sve po planu, njegova će vrata za goste biti otvorena od ožujka 2022.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....