Europski parlament podržao porez na linkove: Udar na Google ili slobodu govora?

Europski parlament napravio je prvi korak u osvježavanju 17 godina stare regulative vezane uz autorska prava na internetu, a njihov kontroverzni prijedlog izazvao je pravu buru negodovanja korisnika i internetskih tvrtki, koji smatraju da će novi zakon biti pretvoren u oruđe za nadzor i kontrolu te da će upropastiti slobodu govora i uništiti internet kakav poznajemo.

Zagovornici nove regulative tvrde da je samo riječ o nastojanju da se novinskim izdavačima, glazbenicima i drugim kreatorima pošteno plati za korištenje njihovih originalnih sadržaja, jer bi agregatori sadržaja poput Googlea, Facebooka i YouTubea bili obvezni ili platiti za pravo da objavljuju te sadržaje ili koristiti filtre koji bi omogućili da se ti sadržaji ne pojavljuju.

Prvi koraci

Odbor Europskog parlamenta za pravna pitanja (JURI) jučer je u prilično tijesnom glasanju odobrio taj prijedlog pod nazivom The Directive on Copyright in the Digital Single Market, odnosno Direktiva o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu, a sve to još mora proći plenarno zasjedanje u Europskom parlamentu te zakonodavstva svih 28 zemalja članica.

Ne zna se kad bi se to moglo dogoditi, ali sigurno neće biti prije kraja ove ili prve polovice sljedeće godine. Prvi put predložena 2016. godine, direktiva bi trebala osvježiti zakone Europske unije o autorskim pravima za eru Facebooka i Googlea. Premda veći dio direktive sadrži samo nadogradnju postojećih zakona i neke nove tehničke termine, postoje dvije točke oko kojih je i nastao čitav problem. To su članak 11, kolokvijalno nazvan “porez na linkove”, te članak 13, koji propisuje takozvani “upload filter”.

Porez na linkove prisilio bi online platforme kao što su Facebook i Google da, primjerice, od medijskih izdavača kupe licence prije nego što objave linkove na njihove originalne sadržaje ili kopiraju te sadržaje. Upload filter bi trebao osigurati da ništa što se učita na internet unutar Europske unije ne krši ničija autorska prava. Uoči glasanja JURI-ja trajala je dosta glasna kampanja protivnika prijedloga, koji su upozoravali da zakon ima dobru namjeru, kao što je zaštita autorskih prava, ali da je pogrešno postavljen, vrlo nejasno napisan i zreo za zlouporabe te da bi samo dodatno pogodovao velikim tehnološkim tvrtkama, a troškove prebacio na male i startup tvrtke iz Europske unije. Početkom mjeseca 70-ak velikih imena s internetske scene poslalo je otvoreno pismo, u kojemu su upozorila da bi članak 13 bio “korak bez presedana prema transformaciji interneta iz otvorene platforme za dijeljenje i inovaciju u oruđe za automatizirani nadzor i kontrolu svojih korisnika” te da bi velike američke platforme lako mogle platiti potrebne naknade, ali previše europskih ne bi.

Peticija protivnika

Protivnici poreza na linkove navode da bi drastično demotivirao korisnike interneta da dijele vijesti i važne priče, pa čak i fotografije s ljetovanja. Skupina od 169 europskih intelektualaca zahtijevala je od zastupnika da odbace direktivu, navodeći da će “vjerojatno ometati slobodan protok informacija koji je od vitalnog značenja za demokraciju i da bi vjerojatno bila štetna za novinare, fotografe i mnoge izvaninstitucionalne kreatore vijesti, kao što su freelanceri”. Specijalni izvjestitelj za slobodu izražavanja Ujedinjenih naroda David Kaye jedan je od najglasnijih osporavatelja direktive i tvrdi da “automatski filteri za cenzuru uoči objave ne bi bili sposobni detektirati komentare, satiru, kritiku i parodiju”.