Dvadeset gradova kupilo hrvatski softver koji njihove stranice otvara i disleksičarima

Hrvatski startup Omolab, koji je lani preko domaće platforme za grupno financiranje, Funderbeama SEE, prikupio četvrt milijuna eura kapitala od stranih i domaćih ulagača, gotovo dvostruko više od traženog iznosa, a sve kako bi pomogao osobama s teškoćama čitanja, ima prvu veliku komercijalnu uspješnicu.

Godišnje licence za softverski dodatak za web stranice zvan Omoguru inkluzivni widget u protekla je dva mjeseca kupilo dvadesetak gradova, općina i drugih tijela državne uprave. Na njihovim je internetskim portalima klikom na ikonu crno-bijelog čovječuljka sada moguće mijenjati veličinu i debljinu slova, font, prored među slovima i redovima te boju pozadine.

Od srijede 23. rujna gradovi, općine i druga tijela javnog sektora zakonski su obvezni web destinacije prilagoditi osobama s teškoćama čitanja. Takozvani Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja, koji to regulira i koji je donesen lani, još će se proširiti. U rujnu iduće godine iste će mogućnosti postati standard i u mobilnim aplikacijama državnih tijela.

Neistraženo područje

Petar Reić, osnivač i direktor Omolaba kaže da su s razvojem svoje tehnologije ušli u neistraženo područje, ali da je zadovoljan napretkom poslovanja, kao i pomoći koju su donijeli društvu. To je posebno do izražaja došlo ove godine, kad su zbog pandemije svi prisiljeni više koristiti online sadržaje.

Prva tijela državne uprave koja su postavila Omoguru inkluzivni widget su grad Slavonski Brod, općina Tisno i Pučko otvoreno učilište Buje. U tijeku su implementacije na internetskim stranicama grada Splita i Primoštena, a widget hrvatskog startupa kupili su i Dubrovnik i Kaštela te, među inima, Državna agencija za zaštitu štednih uloga i sanaciju banaka, Ekonomski fakultet u Splitu, Plovput i Zicer.

Vanja Andrić, voditelj marketinga i prodaje Omolaba kaže da se u Hrvatskoj s problemom čitanja suočava više od pola milijuna građana.

"Oko 150.000 građana ima oštećenja lokomotornog sustava, oko 30.000 oštećenja vida i oko 450.000 disleksiju, a tu su i druge teškoće čitanja", kaže Andrić.

Prema istraživanju Omolaba na sto web stranica većih lokalnih samouprava, koje pokrivaju 50 posto stanovništva, te većih tvrtki, čak 90 posto ih ima internetske stranice na kojima nema fonta čitljivog osobama s disleksijom i teškoćama čitanja. Nadalje, 88 posto stranica nije prilagođeno čitačima koje koriste osobe s oštećenjem vida, 55 posto stranica nema propisane kontraste boja za lakše čitanje slabovidnim, daltonistima i osobama s teškoćama čitanja, a 45 posto stranica nema podršku za kretanje tipkovnicom kao podršku osobama s motoričkim oštećenjima.

Petar Reić je sa svojim timom krenuo u rješavanje ovih problema kroz poduzetništvo. Već lani, nakon kampanje na Funderbeamu SEE, startup mu je ostvario prihod od 345,8 tisuća kuna. Ove godine s widgetom, osim tijela državne uprave njegov novi softverski proizvod kupile su i prve dvije privatne tvrtke: OTP banka i tvrtka Izit. Omolab je krenuo tako da je lani na tržište izbacio vlastiti, OmoType font sustav i Omoguru mobilnu aplikaciju. Krajem prošle godine predstavili su dodatak za Chrome internetski preglednik, a sad su napravili i inkluzivni widget.

"Većina naših korisnika je u Hrvatskoj, jer trenutno implementiramo priličan broj widgeta za digitalnu pristupačnost, nakon čega ćemo se intenzivnije okrenuti anglofonim tržištima", kaže Reić.

Zakonska obveza

Dodaje da sve njihove proizvode ukupno koristi više od 16.000 ljudi, a samo mobilna aplikacija ima preko 12.000 registriranih korisnika iz Hrvatske te SAD-a, Velike Britanije, Irske i Australije. Reić pojašnjava da idu odmjerenom brzinom, jer na svakom koraku traže znanstvenu potvrdi. Surađuju s partnerima sa sveučilišta u Zagrebu i Rijeci.

"Do sada smo bili maksimalno fokusirani na javnu upravu zbog kratkog vremenskog roka za usklađivanje sa zakonom, a sada se otvaramo i prema većim tvrtkama koje ulažu u društveno odgovorno poslovanje", pojašnjava Reić.

Ističe da se teško probiti na tržištu. Neugodno ga je, kaže, iznenadio otpor u hrvatskim institucijama, koje, kako navodi, radije koriste neučinkovita i nepotvrđena strana rješenja nego inovativni, dokazani i testirani hrvatski proizvod.

"Jako smo pak zadovoljni reakcijama pojedinih škola, jedinica lokalne samouprave, većih kompanija, suradnjom s dijelom akademske zajednice, što nam je ključno za kvalitetan razvoj. No najveći vjetar u jedra unose pojedinačni komentari naših krajnjih korisnika, kojima smo olakšali čitanje i učenje", zaključuje Reić.