Crna Gora dala dio svog državnog teritorija kao garanciju za povrat kredita?!

Crna Gora je kao garanciju za povrat kredita za izgradnju dijela autoceste Bar-Boljari kineskoj Exim banci dala dio svog državnog teritorija, tvrde novinari Financial Timesa.

Prema procjenama ekonomskih analitičara vrlo lako bi se moglo dogoditi da Crna Gora i ostane bez dijela teritorija jer ima sve manje mogućnosti za vraćanje kredita, a više nema financijske mogućnosti za podizanje novih kredita kako bi izgradila cjelokupnu autocestu u dužini 160 kilometara čija je procijenjena vrijednosti izgradnje oko 3 milijarde eura. Prema navodima MMF-a udio crnogorskog duga u BDP-u samo na izgradnji 41 kilometra dionice autoceste Smokavac-Mateševo povećao se za nevjerojatnih 19 posto. S 5 sa 59 na 78 posto.

Riječ je o izuzetno skupoj dionici čija izgradnja po kilometru stoji 19,7 milijuna eura, a početna cijena od 809 milijuna eura skočila je za oko 100 milijuna eura. Kineska banka je Crnoj Gori dala kredit od 835 milijuna eura na 20 godina uz dva posto kamate. Kredit je dobiven bez otvorenog natječaja, a izvođači i podizvođači radova oslobođeni su plaćanja PDV-a, carine, poreza i doprinosa na inozemne radnike, te poreza na dobit, a eventualna arbitraža bi se vodila po kineskim zakonima. Zbog tog kredita Vlada Crne Gore je već podigla poreze, djelomično zamrznula plaće u javnom sektoru i ukinula beneficije.

No, sve to neće biti dovoljno da bi se popravila financijska slika države. Nakon završetka prve dionice autoceste, nije poznato ni na koji će se način financirati izgradnja preostalih 120 kilometara autoceste. Naime Svjetska banka, EBRD i EIB odavno su ovaj projekt proglasili neisplativim uz pojašnjenje kako neće imati dovoljno prometa.

Primjer kineskog ulaganja u infrastrukturu Crne Gore često se navodi kao upozorenje europskim zemljama da budu iznimno oprezne pri sklapanju ekonomskih sporazuma s Kinom kako u konačnici ne bi pale u "dužničko ropstvo". To je poziv na oprez Hrvatskoj pri dogovaranju aranžmana s Kinom oko moguće izgradnje nizinske pruge od Karlovca do Rijeke. Stoga je iznimno važno da Hrvatska, prema riječima ministra prometa Olega Butkovića, preferira financiranje ovog projekta putem EU fondova i tek onda kroz davanje u koncesiju po principu izgradnje i upravljanja. S druge strane Srbija se na ta upozorenja odavno ne osvrće te je Kina u tu zemlju putem kredita u izgradnju infrastrukture i direktnu kupnju tvornica uložila oko 5,5 milijardi eura.

Sljedećeg tjedna Srbija će u Kini potpisati novi kredit od čak milijardu eura za izgradnju pruge prema mađarskoj granici. Pod kojim uvjetima će kredit biti realiziran nije poznato, kao što nisu poznati ni uvjeti svih dosadašnjih kredita s kineskom Exim bankom. Stoga ekonomski stručnjaci već postavljaju pitanja je li, nakon Crne Gore, Srbija sljedeća kineska europska "kolonija"?