Budućnost hrvatskog turizma kreirat će kulturne i kreativne industrije

Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom i agencijom KEA European Affairs, koju je osnovala Europska komisija 24.i 25. listopada u Zagrebu, u Muzeju suvremene umjetnosti, organizira b.creative konferenciju.

Kreativne i kulturne industrije su za razvoj i rast gospodarstva svake zemlje izuzetno važne jer doprinose visokoj dodanoj vrijednosti ostalih gospodarskih sektora te prelijevaju svoje vrijednosti na ostale sektore. Turizam je sektor u kojem je to prelijevanje možda najuočljivije i najopipljivije.

U raspravama na temu budućnosti hrvatskog turizma, a posebno u okviru vječne teme pod nazivom “produžetak sezone”, neprekidno se ponavlja riječ – potencijal. Ova destinacija ili ona regija ima potencijal za ovo ili ono. Nažalost, taj potencijal je u velikoj mjeri neiskorišten. Barem deklarativno svi dionici turističkog sektora svjesni su da nam sunce i more (makar bilo i najljepše na svijetu), više nisu dovoljni, Ni za status quo, a kamoli za rast. Turizam doživljaja – tj. turistička ponuda koja će se bazirati na kreiranju autentičnih iskustava iliti na golicanju mašte i emocija – to nam treba, složit će se svi. I u barem tri rečenice, PR-ovski mudro izokrenute da zvuče drugačije, a govore isto, to izgovoriti za govornicama raznim. Riječi, riječi, riječi… A naš turizam treba djela.

Za razliku od mnogih drugih država što se tiče prirodnih ljepota, arhitektonske i kulturne baštine u kojoj se isprepliću tragovi raznih civilizacija, Hrvatska je, moramo priznati – imala sreće. Neke od najuspješnijih svjetskih turističkih destinacija svoju ponudu temelje na jučer izgrađenim palačama, zidinama, šarene ležaljke postavljaju na umjetno nasipanim plažama, ili gostima nude avanturističke programe u “lažnim” parkovima prirode.

Tvrđava kulture Šibenik

Tvrđava sv. Mihovila

Mi “kulise” graditi ne trebamo. Mi, tj. destinacije diljem lijepe naše, trebaju graditi kvalitetan sadržaj koji će privući domaće i strane goste. Tijekom cijele godine.

Proizvodnja kvalitetnog i inovativnog te svakako raznolikog sadržaja kojeg jamči raznolikost naših regija, kreiranje autohtonih priča i poticanje emocija trebala bi biti ideja vodilja turističke strategije svake hrvatske destinacije.Neki od uspješnih primjera, bilo da se radi o privatnim projektima (npr. Muzej prekinutih veza), ili velikim projektima gradova i županija (npr. Tvrđava kulture Šibenik), dokaz su da ideje postoje i da ih se može realizirati, a u konačnici na njima i zarađivati.

Kulturne i kreativne industrije (KKI) se temelje na kulturnim vrijednostima, individualnoj kreativnosti, vještinama i talentu s potencijalom za stvaranje dodane vrijednosti. Oblikuju prostor i proizvode i na taj način utječu i to – pozitivno, na živote svih nas.

Nisu li dobro osmišljene kulturne manifestacije, koncerti, izložbe, performansi, ili možda kakvo “arhitektonsko čudo” ono što će u neki grad privući posjetitelje željne novih doživljaja?

Kulturnjaci i kreativci koji sudjeluju u kreiranju takvih projekata – od onih koji ih osmišljavaju preko onih koji uređuju lokacije održavanja do onih koji nastupaju/prodaju svoje rukotvorine svojom kreacijom dodaju vrijednost turističkoj ponudi, a to u konačnici znači - pomažu turizam i gospodarstvo u cijelosti.

Tvrđava kulture Šibenik

Plakat

Raznolikost kulture i načina življenja na nevelikom teritoriju destinacije koja se zove Hrvatska trebali bismo koristiti kao našu najveću konkurentsku prednost, jer u jednom danu posjetitelj, ako baš želi, ujutro može u srcu Zagreba komentirati smjenu straže “Kravat pukovnije” s kumicom s Dolca, popodnevnom šetnjom pulskom Arenom učiti o civilizacijskim dostignućima, a noćnim selfijem s “Hamletom” jedno takvo dostignuće iskoristiti kako bi svijetu poslao razglednicu s Brijuna.

Podaci UNWTO-a otkrivaju da je 40% dolazaka turista na globalnoj razini motivirano kulturom. Podaci vezani za Hrvatsku otkrivaju da samo 12,5% turista dolazi motivirano kulturnom ponudom.

Brojke su uvijek najbolji dokaz. Ova je dokaz da naša kultura, umjetnost i baština nisu dovoljno iskorištene ili kako bi rekli oni za govornicom – imaju veliki turistički potencijal. Navijajmo, ma ne, radimo na tome da riječ potencijal čim prije zamijeni riječ proizvod. Koji ćemo dobro osmisliti, upakirati, promovirati i na kraju prodati zadovoljnom, kulturnom gostu.