Bruxelles se suočava s delikatnim izazovom: kako potaknuti države članice i javni sektor da kupuju više proizvoda proizvedenih unutar Europske unije, a da pritom izbjegne optužbe za protekcionizam i narušavanje međunarodnih trgovinskih pravila. Europska unija je ovog tjedna trebala objasniti što konkretno program „Kupuj europsko“ znači u praksi objavom Zakona o industrijskom akceleratoru, no to je na kraju odgođeno za kraj siječnja. Politico piše kako odgoda dolazi u trenutku otpora devet zemalja - Češke, Estonije, Finske, Irske, Latvije, Malte, Portugala, Slovačke i Švedske - koje su zabrinute da bi pokušaj zaštite unutarnjeg tržišta mogao dugoročno naštetiti konkurentnosti Unije.
Macron zaprijetio Kini trgovinskim ratom: ‘Slijedit ćemo primjer SAD-a
Ovo je samo još jedna manifestacija suprotstavljenih vizija razvoja EU-a. Jedna strana, predvođena francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, vjeruje da Europa može parirati SAD-u i Kini samo ako vlastite industrijske i tehnološke prvake stavi u povlašteni položaj, posebno kad je riječ o visokovrijednim ugovorima poput onih za javni prijevoz ili stratešku infrastrukturu. Druga strana zagovara slobodnu konkurenciju koju vide kao uvjet za prosperitet malih zemalja jer tako mogu nabavljati „najbolje proizvode po najboljoj cijeni”.
Sumnje prema strategiji „Kupuj europsko“ prisutne su već godinama. Male članice strahuju da bi od takvog modela najviše profitirale velike francusko-njemačke korporacije, koje bi – oslobođene pritiska globalne konkurencije – mogle „naplaćivati nepravedno visoke cijene dobavljačima i kupcima“.
Unatoč tome, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jasno je stala iza ideje o „europskoj preferenciji“ u javnoj nabavi, najavljujući je još prije godinu dana na početku svog drugog mandata.
Zakon o industrijskom akceleratoru trebao je biti prvi ozbiljan test tog koncepta. Izvorno zamišljen kao mehanizam za ubrzanje ulaganja u dekarbonizacijske projekte, s vremenom je prerastao u širi industrijsko-politički instrument. Ključni arhitekt tog zaokreta je izvršni potpredsjednik Komisije Stéphane Séjourné, koji je prilikom izrade nacrta ugradio snažne elemente „Kupuj europsko“ te predložio pooštravanje nadzora stranih ulaganja.
Suprotno taboru koji zagovara ograničenja, Češka i njezini saveznici pozivaju Komisiju na najveći mogući otpor.
“Usvajanje nerazmjernih pravila o ‘europskim preferencijama‘ kao standardu u našim politikama moglo bi riskirati... produbljivanje nepovjerenja u multilateralni trgovinski sustav i u EU kao pouzdanog i predvidljivog partnera”, stoji u češkom dokumentu koji je potpisalo ostalih osam zemalja. Financial Times piše da stručnjaci upoznati sa situacijom procjenjuju da bi ovakva politika tvrtke iz Europske unije mogla koštati više od 10 milijardi eura godišnje jer bi ih prisilila da kupuju skuplje europske komponente.
Zabrinutosti dolaze i izvan EU-a: japanska poslovna federacija Keidanren, u kojoj su Toyota i Mitsubishi, zatražila je da se istomišljenici Europske unije poput Japana izuzmu od budućih ograničenja. Zabrinute su i neke europske industrijske grupacije, iako bi u teoriji mogle imati koristi od toga da njihove vlade kupuju više domaćih proizvoda, usluga ili tehnologije.
- Nametanje ‘europskih preferencija‘ prije nego što naša rješenja postanu svjetske klase zarobit će nas u gospodarstvu drugog reda - poručio je Peter Kofler, predsjednik poslovne skupine Danish Entrepreneurs.
Europa je shvatila pogrešku: Ukida se potpuna zabrana benzinaca i dizelaša od 2035. godine
Drugi industrijski akteri, poput Orgalima, prihvaćaju ideju u načelu, ali strahuju od „dodatnih administrativnih i regulatornih opterećenja“. Poljska čak smatra da lokalni udjeli mogu biti „važni alati“, ali upozorava da bi najnaprednije zemlje u zelenoj tranziciji mogle profitirati nerazmjerno više. Visoki dužnosnici u Berlinu su za Financial Times rekli da je i Njemačka, koja se dugo protivila toj ideji, nedavno popustila u nastojanju da prije svega zaustavi pad svoje automobilske industrije.
Aleksandra Kordecka iz Séjournéova kabineta naglašava kako je „poanta programa Made in Europe da javni novac ide europskoj industriji i europskim radnim mjestima“ te tvrdi da se ne radi o protekcionističkom zatvaranju, nego o stvaranju uvjeta u kojima Europa može konkurirati ogromnim kineskim kapacitetima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....