MIJENJAJU SE PRAVILA

U 2026. godini borba za turiste bit će žešća nego ikad prije. Hrvate pogotovo treba brinuti novi trend, koji jača iz godine u godinu

Rastuće cijene i novi turistički trendovi prijete ljetnoj sezoni, a Hrvatska mora pronaći odgovor

Produljenje sezone, koje je za Mediteran oduvijek bilo jedan od strateških ciljeva, moglo bi se premetnuti u pomicanje sezone na štetu ljetne špice

 Josko Ponos/Cropix
Rastuće cijene i novi turistički trendovi prijete ljetnoj sezoni, a Hrvatska mora pronaći odgovor

Zbog niza okolnosti, od geopolitičke situacije do ekonomske krize koja drma najveća emitivna tržišta na kontinentu, kao što je njemačko, u 2026. godini borba za rezervacije u Europi bit će žešća nego ikad. Iako se za Europu najavljuje porast turističkog prometa od šest posto, ljudi su sve oprezniji i planiraju manje putovati, uz kraće boravke i manji budžet. Zabrinutost zbog cijena i pritisak prekomjernog turizma potiču ih da traže bolju vrijednost kroz širi izbor destinacija i alternativne termine putovanja, kao i nove destinacije koje su manje razvikane.

Pročešljali smo sve moguće online platforme za smještaj i ostali u popriličnom šoku - grad u Hrvatskoj cijenama je uz Veneciju i Palma de Mallorcu

Optimizam ne potiče ni globalno zagrijavanje zbog kojeg je novi popularni izraz u turizmu "coolcation" (cool vacation), pa bi se mediteranska odredišta uskoro mogla boriti s konkurencijom na sjeveru Europe. Sa svim tim u kontekst se mogu staviti i rezultati ljetne sezone 2025. u Hrvatskoj.

Rast cijena

Snažan povratak putovanja nakon covida bio je dobra vijest za industriju, ali je u mnogim destinacijama stvorio velik pritisak. Istraživanje Skyscannera pokazuje da je 32 posto turista doživjelo negativne posljedice prekomjernog turizma, dok ih 34 posto aktivno traži mirnije destinacije. Istodobno, 31 posto ispitanika planira posjetiti glavne destinacije u predsezoni i posezoni, pri čemu prednjače turisti iz Indije i Južne Koreje.

image

Snažan povratak putovanja nakon covida bio je dobra vijest za industriju, ali je u mnogim destinacijama stvorio velik pritisak

Josko Ponos/Cropix

Izvješće Europske komisije za putovanja (ETC) za treće tromjesečje potvrđuje taj trend – na osam najvećih europskih emitivnih tržišta 28 posto putnika planira putovati izvan ljetne sezone u sljedeće dvije godine, prvenstveno kako bi izbjegli gužve.

Rast cijena smještaja i letova diljem Europe dodatno učvršćuje taj trend. Za kućanstva koja već osjećaju pritisak rasta troškova života, putovanja u vrhuncu sezone, osobito tijekom školskih praznika, postaju financijski nedostižna, što ih tjera prema povoljnijim terminima izvan glavne sezone.

U pet najposjećenijih europskih gradova – Barceloni, Istanbulu, Londonu, Parizu i Rimu – prosječne stope popunjenosti pokazuju da je nekadašnja glavna sezona sada manje popularna od mjeseci prije i poslije nje.

Putovanje izvan špice

Tako bi se produljenje sezone, koje je za Mediteran oduvijek bilo jedan od strateških ciljeva, moglo premetnuti u pomicanje sezone na štetu ljetne špice, što zasad ne prati i zarada. Uz izazovne troškove, to bi mogla biti ozbiljna prijetnja profitabilnosti. Tim više što taj rast prometa na proljeće i dalje ovisi o rasporedu praznika, školskih raspusta, ali i prevrtljivog proljetnog vremena – već se najavljuje da bi iduća predsezona, zbog ranijeg Uskrsa, mogla biti slabija od protekle.

Evo zašto Hrvatska više nije najsjajnija turistička zvijezda Mediterana!

Svi ovi trendovi zabrinjavaju i Hrvatsku, zbog čega turističke vlasti upozoravaju na cjenovnu konkurentnost koja će biti ključna za iduću sezonu ako želimo jednake rezultate kao u 2025. godini.

O boljima se više i ne govori.

"Stabilizacija cijena dogodit će se ovako ili onako, kako su to napravili i naši mediteranski konkurenti, ili ćemo to napraviti sami ili će se tržište za to pobrinuti, što se mnogima neće svidjeti. To znači da se pazi da svako eventualno povećanje cijene moraju pratiti nova kvaliteta ili dodatne usluge. Bez toga cijene treba korigirati i prilagoditi potražnji", poruka je ministra turizma Tončija Glavine koju ponavlja posljednjih tjedana, ne bez razloga. Neki su se u posljednje dvije godine razmahali toliko da su dali materijala za lošu promociju zemlje.

Hrvatska ima još neke specifične momente koji bi mogli dodatno zakomplicirati budućnost. Vidjet ćemo kako će na kraju Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti definirati budućnost mobilnih kućica u kampovima, čije je postavljanje djelomično ograničio nedavno izglasan Zakon o prostornom uređenju. Isti je zakon u regulaciji etažiranja turističkih objekata bio prilično restriktivan, što će utjecati na odluke investitora u projektima mješovite turističke namjene. To je za većinu ulaganja u hotelskom biznisu danas jedini isplativi model koji veže i svjetske hotelske lance, a potiče se u svim mediteranskim zemljama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. siječanj 2026 15:36