Sve je poskupjelo. To je fenomen koji smo svi zamijetili.
Cijena litre ulja iznosi u trgovini 15 kuna, iako je početkom godine bila za 3 kune niža. Lani je kilogram mahuna išao za 20 kuna, danas ste, pak, sretni ako ih pronađete za 35 kuna. Čak je i pizza calzone u pekari skočila za jednu kunu te više ne iznosi okruglih 10 kuna.
Na val poskupljenja nisu samo skočili prehrambeni proizvodi već i roba te drugi artkli, a samo je pitanje trenutka kada će na naplatu doći i veći računi za režije.
Krivci za ova poskupljenja su energenti o kojima toliko često slušamo posljednjih dana. Nabavna cijena prirodnog plina porasla je od početka ove godine za više od 280 posto na europskom tržištu. U isto vrijeme, cijena nafte bila je na rekordno visokim razinama, nezabilježenim u posljednjih nekoliko godina, zbog čega je Vlada RH ograničila cijene benzina i dizela u zemlji. Uz to, najavljuje se i poskupljenje struje.
Kada se podvuče crta, jasno je da slijede veoma teška vremena za novčanike hrvatskih građana, pogotovo kada se u obzir uzme da dolazi sezona grijanja, odnosno razdoblje većih režija.
Niže zalihe prirodnog plina
Na sreću, još uvijek nema konkretnih najava poskupljenja energenata za kućanstva, no, u isto vrijeme, nitko ne odbacuje činjenicu da će do istih doći u narednim mjesecima zbog čega je važno već sada poduzeti određene mjere s ciljem uštede novca. Kako bi bolje shvatili zašto je došlo do ovakvog scenarija razgovarali smo sa stručnjacima za energetiku koji su nam ponudili svoja mišljenja oko porasta računa za obične građane. Osim toga, potražili smo i određene načine uštede uz koje je moguće izbjeći dodatne troškove te čak ušparati koju kunu u džepu.
UZ POMOĆ SUNCA UŠTEDITE DO 4.000 KUNA NA RAČUNIMA ZA STRUJU! PROČITAJTE VIŠE NA NAŠEM SPECIJALU.
Pa, krenimo, i to odmah s kontekstom iza ovog rasta cijena energenata na europskom tržištu. Kao što smo već rekli, plin u ovom trenutku ima gotovo pet puta višu cijenu u odnosu na početak godine. Igor Grozdanić, direktor sektora energetike u Turbomehanici iz Kutine, kaže kako je do rasta došlo zbog pet faktora - za četvrtinu nižim zalihama prirodnoga plina od petogodišnjeg prosjeka, visokim cijenama emisija CO2 na europskome tržištu, rastu potrebe za plinom u Aziji, europsko-ruskim političkim zavrzlamama povezanim s puštanjem u rad plinovoda Sjeverni tok 2 te premalim ulaganjima u nova nalazišta i obnavljanje rezervi plina.
Cijene su također počele rasti i zbog dugog hladnog zimskog perioda koji je trajao sve do lipnja, ali i zbog gospodarskog oporavka nakon pandemije što je povećalo potražnju za prirodnim plinom u Europskoj uniji te Aziji. Što se tiče nafte, derivati su rasli sedam tjedana zaredom rastu, no početkom studenog je zabilježen prvi pad cijena.
Visoke cijene plina i nafte uvjetuju, pak, rast cijene struje. Kako piše The Economist, prirodni plin se koristi za proizvodnju oko petine europske električne energije, što znači da nestašica jednog resursa samim time utječe i na proizvodnju drugoga.
Ključno pitanje u ovome svemu jest, dakako, koliko će se povećati računi za građane? U Sloveniji je najveća energetska tvrtka Petrol najavila da od 1. prosinca poskupljuje struja za oko 30 posto, dok će zemni plin otići gore za 12 posto. Druge europske zemlje također pripremaju slične poteze, no za Hrvatsku još nema takvih najava.
Stabilizacija cijena
Kao referentni datum poskupljenja uzima se 1. travanj iduće godine kada će Hrvatska energetska regulatorna agencija objaviti nove cijene energenata za kućanstva, ali nije još uvijek poznato koliko će one otići prema gore.
Grozdanić smatra kako će cijena struje sigurno polako rasti u sljedeće tri godine, dok će cijena prirodnog plina oscilirati s time da bi ove cijene plina mogle ostati još dvije zimske sezone ovisno o rusko-europskim prijeporima te o cijeni emisija CO2. Što se, pak, tiče cijene nafte, Grozdanić smatra kako će se ona uskoro stabilizirati, a njegovo mišljenje dijeli i Igor Dekanić, sveučilišni profesor na Zavodu za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.
- Vjerojatno će Vlada produljiti odluku o ograničenju cijena dok god to dopuštaju zakonske mogućnosti. Cijene benzina i dizela rast će ili padati u skladu s kretanjem cijena sirove nafte. Za očekivati je da bi do pada te stabilizacije cijena moglo doći na proljeće ili čak i ranije ukoliko bi novi zamah pandemije imao za posljedicu recesijska gospodarska kretanja – smatra Dekanić.
Iako su građani izbjegli prvi val poskupljenja, pravne osobe nisu bile te sreće. Primjerice, svim poduzetnicima koji kupuju plin od Gradske plinare Zagreb - Opskrbe od 1. studenoga taj će energent poskupjeti tri do četiri puta, a posljedice bi mogle biti pogubne i za njihove kupce. Kako objašnjava Dekanić, povećanje cijena plina za gospodarstvo izravno ne pogađa fizičke osobe ili domaćinstva, ali neizravno isto djeluje jer oni to osjete kroz povećane cijene proizvoda i usluga, odnosno, kroz inflaciju.
UZ POMOĆ SUNCA UŠTEDITE DO 4.000 KUNA NA RAČUNIMA ZA STRUJU! PROČITAJTE VIŠE NA NAŠEM SPECIJALU.
Prema tome, veoma je očigledno kako će se životni troškovi hrvatskih građana povećati u bližoj budućnosti. Jedini spas za manje račune jest racionalnije korištenje energije te okretanje „zelenim gorivima“, što pozdravlja i Grozdanić.
Iskorištavanje solarne energije
- Budućnost hrvatske energetike i gospodarstva ogleda se u geotermalnim izvorima, bioplinu, malim i srednjim solarnim elektranama, energiji iz otpada, industriji energetske učinkovitosti i vodiku uz elektrifikaciju. Građani se trebaju okrenuti proizvodnji vlastite energije na mjestu potrošnje te upravljanju svojom energijom iz obnovljivih izvora energije. Konkretno, instalirati solare na svoje krovove – ističe stručnjak za energetiku.
Korištenje sunčeve energije je smjer u kojemu želi ići i Europska unija, a rast popularnosti prati i pristupačnost samih sunčanih elektrana. Primjerice, cijena fotonaponske tehnologije (sunčana elektrana i pripadajuća oprema) bilježi konstantan pad posljednjih godina te u 2021. godini iznosi samo desetinu cijene iz 2009. godine. Pad cijena prati i rast potražnje. Samo u 2020. godini pretpostavlja se da je instalirano više od 115 gigavata solarnih panela diljem svijeta. Uz to, postoje sve čvršće indicije da će do 2030. godine solarna energija postati najvažniji izvor proizvodnje električne energije u razvijenim svjetskim državama.
Hrvatska pritom ima ogroman potencijal u iskorištavanju solarne energije. Ljubomir Majdandžić, utemeljitelj Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju, u nedavnom intervjuu za Jutarnji list kazao je kako maksimum dozračene energije u Njemačkoj iznosi 1100 kilovat sati po metru kvadratnom, dok je minimum dozračene energije u Hrvatskoj 1200 kilovat sati po kvadratu. On je još 2003. godine napravio solarnu elektranu na obiteljskoj kući te ubrzo uvidio benefite takvog sustava korištenja energije. Naime, prije ugradnje panela plaćao je račun za struju oko tisuću kuna mjesečno, znači 12.000 godišnje. Nakon šest mjeseci račun mu je iznosio nula kuna te struju plaća samo zimi kada nema sunčeve svjetlosti.
UZ POMOĆ SUNCA UŠTEDITE DO 4.000 KUNA NA RAČUNIMA ZA STRUJU! PROČITAJTE VIŠE NA NAŠEM SPECIJALU.
Povrat investicije za prosječnu obiteljsku kuću u Hrvatskoj očekuje se kroz 6 do 8 godina, a Energia naturalis je izradila kalkulator uz pomoć kojega možete sami izračunati koliko bi vas koštala ugradnja solarnih panela te kada bi nastupio povrat uloženog novca. Ispunite ga OVDJE i saznajte za koliko će vam se smanjiti računi ako prijeđete na solarnu energiju.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Energije naturalis.