Postoji država u kojoj muškarci i žene dijele obveze u kućanstvu, kuhanje i briga o djeci nisu rezervirani samo za žene, a u čišćenju gotovo ravnopravno sudjeluju i djeca. To je država najsretnijih ljudi na svijetu, a vjerojatno je i visok stupanj ravnopravnosti jedan od razloga. Nije mnogo veća od Hrvatske, ali je po ovom pitanju bitno drugačija od nas. Radi se, naravno, o Danskoj, europskoj prijestolnici sretnih ljudi.
Kada kažemo potpuno drugačija od nas, mislimo na brojne statistike koje dokazuju da kućanski poslovi u Hrvatskoj u velikoj većini slučajeva padaju na žene. Tek jedan od deset muškaraca u Hrvatskoj svakodnevno sudjeluje u kućanskih poslovima, dok je to svakodnevnica za 62 posto žena. Ovi porazni podaci svrstavaju nas na samo dno Europe.
Sugovornici iz Danske
U Danskoj, s druge strane, muškarci u obavljanju kućanskih poslova provode gotovo dva sata dnevno (107 minuta). Svaki dan! Još je interesantnije da su na prvom mjestu naši susjedi iz Slovenije, gdje muškarci radeći kućanske poslove dnevno provode 114 minuta.
Kako ne bi sve ostalo samo na nabrajanju pukih statistika i oslanjanju na istraživanja, porazgovarali smo s troje sugovornika iz Danske koji sam nam otkrili koliko se kod njih razlikuje podjela poslova u kućanstvu i, na kraju, jesu li ove statistike zaista realne. Uključili smo i njihove partnerice, dvije žene koje su se u Dansku preselile iz Hrvatske i Srbije. Upravo one iz prve ruke mogu usporediti kako se naša okolina razlikuje od skandivanske.
Rune Ivanović-Andersen je 39-godišnji programer iz okolice Kopenhagena. Otac je jednog djeteta, sina, a supruga Marija je u Dansku došla iz Beograda. Kako izgleda jedan dan u obitelji Ivanović-Andersen? Marija uči sa sinom, čita mu i brine o njegovom psihičkom razvoju dok Rune brine da stigne na izvannastavne aktivnosti, uči ga biciklirati i općenito je zadužen za njegov fizički razvoj.
No, Rune je glavna ruka kuhinje, priprema većinu obroka i čisti nakon njih. Također, brine da rublje uvijek bude čisto i spremljeno.
- Imao sam 13 godina kada je moja mama rekla da joj je jednostavno dosta toga što ne nosim svoje prljavo rublje na pranje. Od tog trenutka sam u potpunosti preuzeo brigu oko pranja, spremanja i peglanja odjeće kako bi imao što nositi. Također, kuhao sam, a isto su radili i moji brat i sestra. Imali smo tjedni popis zaduženja u kućanstvu, nije bilo nikakvih razlika po spolu – ispričao je Rune.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Kućanske poslove su dijelili i njegovi roditelji, nije bilo nikakve podjele po spolu. Da je stanje u Danskoj bitno drugačije nego na našim prostorima slaže se i Runina supruga Marija.
'Kućanstvo je stvar dogovora!'
- Kod nas je zasigurno veći pritisak na ženu da kuha, čisti, pere, sređuje veš, a ta očekivanja uglavnom dolaze od strane obitelji ili partnera. Jednostavno, tako se uvijek radilo, tako se mora i nastaviti. Muškarci gledaju očeve, ako očevi sjede i gledaju televiziju dok majke kuhaju, peru, čiste, i oni će isto očekivati od svoje partnerice. U Danskoj radimo kako se organiziramo, kućanski poslovi su zajednička stvar i stvar dogovora – tko ima više vremena će u tom trenutku više povući – pojašnjava Marija.
Napominje kako je jedino područje gdje, prema njenom mišljenju, žene više preuzimaju – organizacija obiteljskog života, što uključuje sastanke, obveze oko aktivnosti djeteta, raspored aktivnosti i izleta.
Zanimljiv je odgovor na pitanje o podjeli kućanskih poslova na muške i ženske našeg drugog sugovornika, Alberta Nederlanda (28) iz Kopenhagena.
- Nikad nisam čuo da netko kaže ovaj posao je ženski, ovaj muški. Za mene su to oduvijek bili samo kućanski poslovi koji se dijele između svih članova kućanstva – naglasio je 28-godišnji Albert.
Živi s djevojkom, a poslove dijele, kako sam kaže, gotovo potpuno ravnopravno. On je trenutačno nezaposlen pa preuzima više poslova u kućanstvu.
- Imao sam sasvim normalno odrastanje prema danskim pojmovima. Sjećam se da sam prvo počeo prati posuđe, kao i moja braća, a onda sam se kao tinejdžer uključio i u kuhanje. To mi je i danas najdraži kućanski posao, svaki dan kuham – otkrio je Albert.
Nema pritiska okoline
Situacija generaciju ranije, kod njegovih roditelja je bila sličnija onoj u Hrvatskoj danas. Otac je radio, a majka je kuhala, čistila i brinula o djeci. Nije imala posao izvan doma, bila je kućanica.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
No, sve se promijenilo kada su mu se roditelji razveli, imao je osam godina, a granice između muških i ženskih poslova su nestale. Naime, majka nije mogla sve sama pa su i djeca dobila svoja zaduženja.
Albertova djevojka je Hrvatica koja živi i radi u Danskoj. Iako napominje da ne treba generalizirati jer je svaka obitelj drugačija, općenito ima osjećaj da se u Hrvatskoj puno više vidi podjela na muške i ženske poslove u kućanstvu, posebno kod starijih generacija.
- Iako moj tata zna dobro kuhati, kod mene doma je to uglavnom bio mamin zadatak. U Danskoj nema pritiska okoline niti ikakvih normi, sve je kako se obitelj dogovori, a češće vidim muškarce koji brinu o djeci i obavljaju kućanske poslove – napomenula je.
Iako na Zavodu za zapošljavanje trenutačno i dalje ima više žena nego muškaraca (oko 60 posto nezaposlenih su žene), jasno je da su žene postale punopravne članice poslovnog svijeta te da smo daleko od situacije od prije 50-ak godina. Time su postale financijski slobodnije i sigurnije u sebe, no i dalje ih nakon posla dočeka uloga kućanice i sve što ona obuhvaća. U Danskoj je situacija malo drugačija.
Christian Schiott Drost (39) živi u Kopenhagenu sa svojom djevojkom i troje djece (10, 7 i 1 godina). Radi kao product menager za poznatu tvrtku koja proizvodi i prodaje nakit, a djevojka mu je izvanredni profesor na Sveučilištu u Kopenhagenu. Oboje puno rade, imaju važne karijere. Kako onda dijele kućanske obveze?
- Nemamo fiksnu podjelu, ali se svakako trudimo da odgovornost bude ravnomjerno raspoređena. U većini slučajeva ja kupujem namirnice i kuham, a moja djevojka čisti. Ovdje moram napomenuti da plaćamo profesionalno čišćenje svaka dva tjedna pa zapravo trebamo samo održavati. Također, djevojka je više involvirana oko djece, odvoženja i dovoženja iz škole te vrtića. Kad su djeca bolesna, odgovornost se dijeli ravnopravno. Oboje imamo važne i zahtjevne poslove pa je to jako bitno – naglašava Christian.
Skandinavsko odrastanje
On je odrastao u selu 100 kilometara zapadno od Kopenhagena, s majkom, ocem i starijom sestrom. Kao dijete nije imao puno obveza u kućanstvu, ali je pospremao posuđe nakon večere, brinuo o tome da perilica suđa uvijek bude prazna te održavao okućnicu. Zanimljivo, za metenje i grabljanje okućnice je dobivao i džeparac od roditelja.
Njegov tata je većinu vremena kuhao, a majka je čistila. Oboje su nabavljali namirnice i brinuli o djeci.
- U Danskoj je potpuno normalno da oba roditelja sudjeluju u svim kućanskim poslovima, posebno ako su oboje zaposleni. To pitanje kod nas zapravo nikad ni nije bilo sporno – zaključuje Christian.
ŽELITE RAVNOPRAVNIJU RASPODJELU KUĆANSKIH POSLOVA? VIŠE O PRVOM KORAKU SAZNAJTE U NAŠEM SPECIJALU!
Upravo je pitanje podjele poslova u kućanstvu okosnica Kraševe kampanje #IJaSamDomacica koja je zadnjih dana uzburkala javnost. Legendarni keks je iskoristio jačinu brenda da ukaže na činjenicu da su žene i dalje te koje "odrađuju" veliku većinu kućanskih poslova, iako bi oni trebali biti zajednički posao svih članova kućanstva.
Uključite se i vi u ovu hvalevrijednu inicijativu, preuzmite svoj dio obveza u kućanstvu i objavite post uz hashtag #JaCuDanas ili #IJaSamDomacica te na taj način postanite dio promjene u društvu. Uz to, potpišite zamolbu za osuvremenjivanje riječi domaćica u rječnicima:
Naime, postojeća definicija domaćice glasi ovako:
Domaćica, ž:
1. a) žena domaćina, ona koja je supruga domaćinova
1. b) ona koja nije zaposlena izvan kuće, koja vodi kućanstvo, kućanica
2. a) ona koja upravlja posluživanjem, brine za domaći ugođaj
2. b) ona koja brine za putnike, stjuardesa
Kraš želi osuvremeniti definiciju jer vjeruju da je svatko tko brine za svoj dom, ukućane i goste, bez obzira na spol, uzrast, zanimanje ili bračni status domaćin ili domaćica.
Pratite nas i dalje te budite dio važnog koraka na putu prema boljem i ravnopravnijem društvu!
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Kraša.