Ulagački svijet će s gorkim okusom pamtiti 2022. godinu.
Rat u Ukrajini, energetska kriza, rekordna inflacija, rast kamatnih stopa, krah kriptovaluta i pad vrijednosti Big Techa, samo su neki od faktora koji su drastično utjecali na globalno tržište investicija. Deblji kraj su posebice izvukli ulagači u tehnološke i brzorastuće tvrtke, sektor koji se do lani smatrao „sigurnom okladom“. Primjerice, krajem godine je Nasdaq, američka multinacionalna korporacija za financijske usluge koja posjeduje i upravlja s tri burze u SAD-u, pala za 33 posto, što je najgori rezultat od 2008. godine. Pad su zabilježile i softver te e-commerce industrije koje su, pak, briljirale tijekom pandemije. Dionice velikih tvrtki poput Shopifyja i Amazona čak su izgubile dobitke koje su skupljale tijekom nekoliko godina.
No, iz svakog se zla može izvući neko dobro pa se tako i iz 2022. mogu izvući vrijedne lekcije za budućnost. Kroz razgovor s eminentnim stručnjacima izvukli smo zato glavne poduke o ulaganju iz prošle godine te predstavili najvažnija predviđanja za tekuću.
Za početak, svima je jasno da je prošlu godinu najviše obilježila jedna ključna riječ – inflacija. Nakon nekoliko desetljeća svijet se ponovno suočio s općim povećanjem cijena. Samo u Hrvatskoj, potrošačke cijene u prosincu porasle su za 13,1 posto, dok je inflacija u cijeloj 2022. iznosila 10,8 posto, pokazuju podaci Državnog zavod za statistiku iz siječnja 2023.
Fiskalna ekspanzija
Spomenuti proces je, naravno, utjecao i na financijske odluke. Ekonomski analitičar Damir Novotny citira u tom kontekstu Miltona Friedmana koji je kazao da je inflacija ”svugdje i uvijek isključivo monetarni fenomen“. No, domaći stručnjak navodi da su svjetski političari i izvršne vlasti odgovorili fiskalnom ekspanzijom i intervencijama na tržištu, dok su monetarne vlasti relativno sporo podizale referentne kamatne stope. Na taj način su realne kamatne stope postale negativne, što se u novijoj ekonomskoj povijesti nije događalo često.
- Inflacija je tako, nakon dugo vremena, bitno utjecala na tržišta. Međutim, unatoč očekivanjima, vrijednosti tehnoloških kompanija su naglo počele padati, dok su vrijednosti poduzeća koja imaju solidne ”fizičke” fundamente ostvarile solidan rast iznad stopa inflacije, usprkos energetskom šoku. Ovo možda ukazuje na trend ponovne integracije ”fizičke” i ”virtualne” ekonomije, kao što se to dogodilo nakon dot-com hype-a početkom 2000-tih – govori Novotny te izvlači dvije glavne lekcije iz 2022. Prvo, ekonomske prognoze su nepouzdane, i, drugo, digitalne tehnologije se moraju integrirati u ”analogni” i fizički svijet kako bi postale zanimljive ulagačima.
Jedno od najvećih iznenađenje u 2022. je svakako sudbina ključnog dioničkog indeksa S&P 500 koji je pao za 18 posto, što je najgori rezultat u posljednjih 14 godina. S druge strane, odličnu godinu iza sebe imaju tzv. "value stocks", odnosno dionice kojima se trguje po cijenama za koje se percipira da su ispod fundamentalnih vrijednosti te dionice. Njihova je cijena rasla dok je cijelo tržište bilježilo gubitke, s time da se ovakav preokret zadnji puta dogodio 2007. godine. Primjerice, Morningstar US Market Broad Value Extended Index pao je lani za gotovo 8 posto, dok je Morningstar US Market Broad Growth Index niži za više od 30 posto. Ostaje, dakako, pitanje hoće li se ovaj trend nastaviti i u 2023., pogotovo ako dođe do pada stope inflacije i smanjenja kamatnih stopa.
Štit monetarnih politika
Godina iza nas je tako sve ulagače podsjetila da ekonomija ima poslovne cikluse, ističe Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova Hrvatske gospodarske komore. Nakon više od deset godina pod štitom monetarnih politika, kaže, vraćamo se „normalnom“ ponašanju tržišta kapitala.
- Prijelaz je međutim bio intenzivan pogotovo u dijelu obveznica, ali i na dioničkim tržištima. Volatilnost će biti i dalje prisutna, disperzija imovine u više različitih klasa i pozicija je poželjna, ali čak i u ovako volatilnim razdobljima savjetuje se uloženost na dugi rok bez prevelikih prebacivanja iz pozicije u poziciju pokušavajući uhvatiti pojedine rastove i izbjeći padove – napominje Krstulović.
Da se sva jaja ne bi trebala držati u istoj košari, smatra i Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja iz Raiffeisen banke. Ona također ističe da je diversifikacija portfelja najvažnija ulagačka lekcija iz 2022., baš kao i fokus na bihevioralne čimbenike te dugoročni horizont ulaganja. Kako kaže, neminovno je da gospodarstva prolaze kroz različite ekonomske cikluse te će se s vremena na vrijeme događati i značajne strukturne promjene koje dubinski utječu na sva kretanja na financijskim tržištima. Stoga je potrebno zadržati fokus na dugoročnim ulaganjima i izbjegavati „panične prodaje“ uslijed značajnih, kratkotrajnih poremećaja na financijskim tržištima.
Kada se govori o diversifikaciji portfelja, mnogo ulagača, pogotovo mladih, savjete traži na društvenim mrežama. Rezultati istraživanja koje je provela tvrtka Prolific za potrebe Forbes Advisora pokazali su da 79 posto pripadnika milenijalaca i generacije Z prima financijske savjete putem društvenih medija. Taj način informiranja o ulaganju može biti vrlo opasan zbog prisustva brojnih lažnih stručnjaka za investiranje i raznih prevaranata.
Poboljšanje financijske pismenosti
Primjerice, Komisija za vrijednosne papire i burzu SAD-a (U.S. Securities and Exchange Commission) podignula je krajem prošle godine optužbe protiv osam osoba zbog prevarantske sheme s vrijednosnim papirima vrijednoj 100 milijuna dolara u kojoj su koristili platforme društvenih medija Twitter i Discord za manipuliranje dionicama kojima se trguje na burzi.
- Ovi lažni profili mogu navesti korisnika da misli da je profesionalna struka, ne samo ulaganje na tržištu kapitala, lagana i da se može brzo upustiti i samostalno. Vrlo često se prikazuju pozitivna iskustva koja stvaraju krivu predodžbu, no važno je zapamtiti da su profesionalni investicijski savjetnici osobe s iskustvom, znanjem i položenim ispitima. To su, npr., investicijski savjetnik u organizaciji našeg regulatora HANFA-e ili CFA diploma u organizaciji CFA instituta – napominje Krstulović te dodaje da se na tržištu kapitala ne bi trebalo očekivati brzu i veliku zaradu jer takav pristup podrazumijeva i mogućnost znatnog gubitka.
Kako bi se takve situacije izbjegle, potrebno je povećati razinu financijske pismenosti. Mladi Hrvati su prema svim dosadašnjim istraživanjima pokazivali najnižu razinu financijske pismenosti, a upravo su oni ti koji će kroz svoje prvo zaposlenje, kupnju prvog automobila ili nekretnine u bliskoj budućnosti koristiti ili već i koriste neku od financijskih usluga koje nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). No, stvari se polako popravljaju. Hanfa je lani provela istraživanje koje je pokazalo da je financijska pismenost mladih građana u Hrvatskoj porasla za 6 postotnih bodova u usporedbi s podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 2019. godine. Ispitanici su tako, u prosjeku, točan, odnosno poželjan odgovor dali na 61 posto postavljenih pitanja kojima se mjeri razina financijske pismenosti, dok je u 2019. taj postotak iznosio 55 posto.
Kako bi dodatno povećali taj postotak, Hanza Media, Raiffeisen mirovinski fondovi i Hrvatski ured za kreativnost i inovacije (HUKI) pokreću ove godine projekt „Know your money - Upoznaj svoj novac“ kroz koji će provesti niz edukacija s ciljem unaprjeđenja financijske pismenosti građana. Uz informativne tekstove, u sklopu projekta izradit ćemo veliku video edukaciju koje će voditi eminentni ekonomski stručnjaci, a pokrivat će pet osnovnih modula – osobne financije, obiteljske financije, ulaganja, psihologija i financije te generalna financijska pitanja. Na edukaciju se mogu prijaviti svi punoljetni građani Republike Hrvatske, a na kraju edukativnog ciklusa bit će organizirano veliko natjecanje iz financijske pismenosti na kojemu će pet najbolje plasiranih polaznika edukacije moći osvojiti i do 1300 eura.
Pad kriptovaluta
Polaznici edukacije će na kraju projekta svakako znati više o financijama i ulaganjima te lako prepoznati moguće prijevare, pogotovo one koje dolaze s društvenih mreža. Potonje su često vezane uz posebnu vrstu investicija, što nas dovodi do još jednog bitnog faktora iz 2022. – sloma kriptovaluta. Naime, ukupna tržišna vrijednost kripto tržišta pala je u prosincu na 792,7 milijardi dolara, što je pad od gotovo 65 posto u odnosu na 2,25 bilijuna dolara koliko je vrijedilo na kraju 2021. godine. Prema podacima koje je prikupila Anadolu Agency, s tržišta je prošle godine nestalo više od 1,4 bilijuna dolara.
Novotny objašnjava to činjenicom da kriptovalute sadrže jedan ugrađeni nedostatak - nisu postale valute (novac) kako su to tvrdili njihovi zagovornici. To znači da ne sadrže tri nužna obilježja novca: da su mjerilo vrijednosti roba i usluga; da su skladište vrijednosti; te da su sredstvo financijskih transakcija.
- Kriptovalute su se pretvorile u derivirani financijski proizvod koji privlači ulagače sklone visokom riziku. Nagli pad vrijednosti glavnih kriptovaluta se, nakon snažnog rasta, mogao očekivati budući da se radilo o visoko špekulativnom segmentu financijskog tržišta – ističe Novotny, no dodaje kako kripto tržište neće nestati, ali će i dalje biti izrazito visokorizično i špekulativno te neprivlačno za većinu financijskih ulagača.
Prošla je godina utjecala i na neke manje rizične instrumente ulaganja. Živković Matijević ističe da obveznice s aktualnim prinosima postaju sve značajnija alternativa ulaganjima u rizičnije klase imovine, pogotovo u trenutnom okruženju prisutne visoke neizvjesnosti na tržištima u pogledu globalne gospodarske aktivnosti tijekom ove godine. Međutim, kaže, razumna je zadrška dijela stanovništva prema ulaganjima u obvezničke fondove s obzirom na njihovu pretežito negativnu izvedbu koja je obilježila prošlu godinu.
- Potonje je uvelike odraz naglog i snažnog zaokreta monetarnih politika vodećih središnjih banaka s obje strane Atlantika uslijed borbe protiv ustrajnih i rastućih inflatornih pritisaka. S obzirom na nepovoljnu demografsku sliku Hrvatske i općenito trendove na globalnoj razini svakako smatramo pozitivnim što raniju pripremu za umirovljeničke dane u vidu ulaganja u treći mirovinski stup, odnosno u dobrovoljne mirovinske fondove. Radi se o jednom od atraktivnijih oblika štednje s obzirom na to da građani mogu ostvariti do 99,54 eura državnih poticaja na godinu – govori Živković Matijević.
Očekivanja za 2023.
Kada se podvuče crta, što možemo onda očekivati od tekuće godine?
Za početak, ako je suditi prema trenutnim pokazateljima, u 2023. se predviđa usporavanje rasta stope inflacije. Prema preliminarnim podacima za siječanj, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u siječnju je iznosila 12,7 posto u odnosu na siječanj 2022., što predstavlja usporavanje godišnje stope drugi mjesec zaredom. Živković Matijević očekuje da će se inflacija zadržati na dvoznamenkastim razinama tijekom cijelog prvog tromjesečja 2023. s tendencijom laganog usporavanja rasta, no dodaje da prije 2025. godine ne treba očekivati povratak osnovne stope inflacije na razinu od 2 posto.
Iako se očekuje smanjenje stope rasta inflacije, Novotny navodi da je i dalje ključno diverzificirati portfolio financijskih ulaganja te da ekonomija u dugom roku posebno obraća pozornost na dvije varijable - vrijeme i rizik.
- U inflatornom okruženju, ulagači u obveznice, osobito državne kao relativno niskorizične instrumente, moraju obraćati pozornost na realne prinose i sadašnju vrijednost njihovih budućih prinosa. Mirovinski fondovi su pak tipična institucija ekonomije u dugom roku te oni gledaju na vrijeme i rizike, tako da će oni u pravilu više ulagati u (državne) obveznice, manje u dionice – objašnjava Novotny.
Kao trenutno atraktivnu industriju za ulaganje navodi sektor održive energije, pogotovo vodik kao pogonsko gorivo, kako to naglašava vlada SAD-a sa svojim subvencijama, no ističe da može biti rizično poput ulaganja u vrijednosnice tehnoloških kompanija. Kako kaže, u ovom trenutku svi govore o tome, pa se tako povećava rizik stvaranja balona kao kod kriptovaluta.
- Inflacija je glavni trend koji će nas pratiti u budućnosti, kao i energetska tranzicija u EU koja će biti praćena povratkom industrije i povećavanjem troškova industrijskih roba. Inovacije su iznimno važne, baš kao i modernizacija tradicionalnih kompanija. One tradicionalne industrije koje uspiju implementirati digitalnu transformaciju trebaju biti u fokusu ulagača. Jednako tako i poduzeća u kreativnoj ekonomiji koja će nastaviti rasti – napominje Novotny.
Ulaganje u doba krize
Živković Matijević kaže pak kako tijekom ove godine, a posebice u prvoj polovici 2023., ne isključuje nastavak povišene volatilnosti na dioničkim tržištima s obje strane Atlantika. Kako navodi, tržišni dionici pozorno će pratiti signale iz realnog sektora i retoriku čelnika vodećih središnjih banaka (FED, Europska središnja banka) u potrazi za novim smjernicama u kretanju monetarne politike i gospodarske aktivnosti na globalnoj razini.
- Iako bi se okruženje na globalnim dioničkim tržištima trebalo donekle poboljšati u usporedbi s 2022., ne možemo isključiti vjerojatnost da s tržišta ipak neće iščeznuti svi opterećujući čimbenici, poput povišenih cijena energije i geopolitičkih napetosti – smatra Živković Matijević.
Direktorica iz Raiffeisen banke također previđa da će Hrvati i dalje ostati vjerni trendu ulaganja u nekretnine, iako vjeruje da bi te investicije mogle splasnuti tijekom ove ili sljedeće godine zbog trenutnog zaoštravanja financijskih uvjeta i pada realnih plaća uslijed visokih inflatornih pritisaka.
Za kraj smo ostavili još ključno pitanje – isplati li se početi ulagati za vrijeme krize? Krstulović daje potvrdan odgovor jer, kaže, podizanjem kamatnih stopa od strane središnjih banaka došlo je do pada vrijednosti obveznica na tržištu, ali i do porasta kamatnih prinosa koje nude obveznička tržišta. Osim toga, dugoročnije ulaganje u obveznice ponovno postaje dobar način kako ulagatelji mogu očuvati vrijednost svog novca s obzirom na to da bi se inflacija u dugom roku ipak trebala spustiti prema svojoj prosječnoj očekivanoj razini blizu 2 posto godišnje.
- Na financijskim tržištima uglavnom vrijedi pravilo da je najbolje vrijeme za kupnju u vremenima kad je neizvjesnost najveća i kada je pesimizam ulagatelja na najvišim razinama. S obzirom na to da je to u stvarnosti vrlo teško napraviti, bitno je ulagati dio kapitala za kojim nemate potrebu najmanje u preporučenom razdoblju ulaganja, primjerice, dionički fond od 3 do 5 godina. Također, odluke o ulaganju trebaju biti dobro promišljene i utemeljene, a ne donesene naprečac ili pod pritiskom – zaključuje Krstulović.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Raiffeisen mirovinskih fondova.