Vladimira Senčar Perkov u jednom trenutku na počecima svoje karijere prijavila se za posao koji je oduvijek željela. Riječ je o radnom mjestu menadžera za razvoj i učenje zaposlenika u jednoj hrvatskoj firmi, poziciji na koju je ciljala već neko vrijeme. Imala je sve potrebne preduvjete - struku, iskustvo, a nije joj manjkalo ni ambicioznosti. Ne čudi stoga da je naposljetku i dobila posao. No, dva dana nakon sretne vijesti došla je još jedna. Saznala je da je trudna.
Kao žena u dvadesetima na pragu prelaska u novu karijeru našla se u nezavidnoj situaciji. Morala je odlučiti – hoće li prihvatiti posao ili ne.
Odlučila je biti iskrena sa svojim nesuđenim poslodavcem. Zahvalila se na ponudi i pri tome je naišla na razumijevanje i podršku. Nakon godinu dana od tog razgovora, malo je reći da je ostala pozitivno iznenađena kad ju je taj isti poslodavac nazvao i pitao je li sada spremna ponovno razmisliti o ponudi.
Njena priča je dokaz da u Hrvatskoj postoje tvrtke koje uvažavaju majčinske i obiteljske potrebe zaposlenica te ne otpisuju njihove karijere čim završe u drugom stanju. I sama priznaje kako ju je taj posao kasnije uvelike oblikovao kao osobu, kako poslovno, tako i privatno. Dvadeset godina i nekoliko radnih mjesta poslije ona je, nekako prigodno, na čelu ljudskih potencijala u firmi kojoj je tvrtka Spona Code dodijelila titulu najboljeg poslodavca za žene u zemlji. Senčar Perkov je, naime, direktorica Ljudskih resursa u Ini.
Povodom Dana žena popričali smo s njom o radnim pravima žena, ali i brojnim aktivnostima Ine kroz koje žele podići ljestvicu rodne ravnopravnosti u kompaniji te, recipročno, i u Hrvatskoj.
Uloga odgoja
Odmah na početku razgovora kaže nam da se osobno nije nikada susrela s preprekama na poslu zbog toga što je žena. Za to jednim djelom „krivi“ svoj odgoj jer, kaže, dolazi iz obitelji koja na spol nije gledala kao relevantni faktor u životu pa su njeni roditelji djecu tretirali uvijek na jednak način, čak i kada su u pitanju bili kućanski poslovi. Uz to napominje da je radila u kompanijama gdje loše prakse prema ženama jednostavno nisu postojale.
- Uzmimo kao primjer Inu. Riječ je o zahtjevnoj industriji u kojoj su, zbog specifičnosti posla, na većini radnih mjesta muškarci, što pokazuju i naše statistike – 20 posto zaposlenika su žene, što je u skladu sa svjetskim industrijskim standardom. Unatoč tome napravili smo iskorake i pratimo napredak na svim razinama, od operatera do visoko pozicioniranih menadžera, te se taj odnos mijenja iz godine u godinu u korist žena, ponajviše zahvaljujući proaktivnim politikama zapošljavanja – objašnjava Senčar Perkov te dodaje kako udio zaposlenica uvjetuje i situacija na tržištu.
U Ini provode različite programe kako bi promijenili omjer zaposlenih muškaraca i žena te istovremeno privukli žene iz STEM područja (prirodne znanosti, informatika, inženjerstvo, matematika). Primjerice, stipendiraju studentice na zadnjim godinama inženjerskih studija te ih kasnije uvode u organizaciju. Nadalje, paze da omjer kandidata i kandidatkinja koji ulaze u završni krug prijave za natječaj bude ravnopravan.
Kada je u pitanju zapošljavanje postoji još jedan segment na koji posebno obraćaju pažnju, a to je ne zadiranje u privatni život. Naime, prema podacima iz kampanje „Nije u redu u uredu“ svaku treću ženu u Hrvatskoj se pri zapošljavanju pita planiraju li imati djecu. Senčar Perkov vrlo je jasno dala do znanja kako nikako ne odobrava uplitanje poslodavca u privatne životne planove kandidata i kandidatkinja za posao. No, savjetuje kako se aplikanti trebaju zapitati želi li raditi kod takvog poslodavca. U Ini, kaže, takvo se pitanje nikako neće postaviti pri razgovoru za posao.
- Svake godine vanjski evaluatori prolaze kroz naše poslovanje i njihove smjernice uvijek pokušavamo implementirati u razvoj organizacije. Primjerice, kada je u pitanju ravnopravnost spolova, evaluacija MAMFORCE-a pokazala je da su naše prakse za 28 posto bolje od drugih kompanija u Hrvatskoj – ističe Senčar Perkov.
Ravnopravnost spolova pritom nije jedini segment u koji INA ulaže. Njihov program raznolikosti temelji se na četiri glavna stupa koja pružaju jednake mogućnosti zaposlenicima bez obzira na spol, dob, invaliditet i druge karakteristike te im omogućuje ravnotežu između privatnog i poslovnog života, kao i cjelovitu dobrobit (wellbeing). Kroz brojne interne edukacije i programe nastoje osvijestiti svoje djelatnike o problemima kojih često ni sami nisu svjesni, kao što je, recimo, predrasuda da žene ne mogu obavljati muški posao.
Žene u upravi
Kao što smo već spomenuli, 20 posto ukupnih zaposlenika u Ini čine žene i to na raznim pozicijama, između ostalog imamo i kolegice koje su vatrogaskinje, radnice u rafineriji ili voditeljice postrojenja. U Ini se na menadžerskim pozicijama nalazi čak 34 posto žena, što je iznimna brojka kada se u obzir uzme standard u zemlji. Prema prošlogodišnjem izvješću europskog statističkog ureda, Hrvatska najlošije stoji u usporedbi s drugim članicama EU-a, s udjelom od 24 posto, što znači da je žena otprilike na svakoj četvrtoj menadžerskoj poziciji. U Ini su žene u upravi, nadzornom odboru, vijeću direktora te na brojnim drugim rukovodećim pozicijama. A zašto?
- INA je jedna od kompanija koja je prepoznala važnost uključivanja raznolikosti u poslovanje. Postoje brojna istraživanja koja dokazuju da veća raznolikost po pitanju nacionalnosti, vjere, dobi ili spola i brojnih drugi karakteristika može pomoći u rješavanju problema i unaprijediti inovativnost i uspješnost kompanije. Razlog je jednostavan – što je više različitih mišljenja i pogleda, to je više opcija za rješavanje problema – navodi Senčar Perkov.
Poznata konzultantska tvrtka McKinsey je još 2014. godine objavila veliki izvještaj o važnosti uključivanja raznolikosti u radno okruženje. U njemu stoji kako tvrtke s raznolikim spektrom zaposlenika privlače talentiranije ljude te imaju izraženiju sposobnost donošenja odluka, kao i bolje rezultate kada je u pitanju zadovoljstvo zaposlenika i orijentacija prema klijentima.
Pozitivan trend
INA je još 2016. godine usvojila brojne politike i programe o uključivosti te iz godine u godinu radi na njihovom razvoju. Što se, pak, tiče nacionalne situacije, Senčar Perkov ističe da je slika šarolika i da je teško generalizirati, no ističe da postoji prostor za napredak.
- Svjesnost o tome da postoje problemi i razlike se povećava, a osobno smatram da je uočavanje da problem postoji već 50 posto puta prema njegovom rješavanju. Kada je u pitanju ravnopravnost spolova, pozitivan trend postoji, ali on nije na brzini na kojoj bi mogao biti. Trebamo se pogledati u ogledalo i reći da jesmo tradicionalno društvo te prepoznati da određeni disbalansi postoje kako bi se ovaj trend pomaknuo na bolje – napominje Senčar Perkov.
Što se tiče Ine, oni će nastaviti po planu, kaže direktorica Ljudskih resursa. I dalje će raditi na mogućnosti razvoja karijere za roditelje koji se vraćaju s porodiljnog kako se njihova karijera ne bi zaustavila. Promovirat će žene na menadžerske pozicije koliko je god to moguće te kroz edukacije nastaviti podizati osviještenost svojih zaposlenika. Ukratko, i dalje će raditi na tome da i dalje budu najbolji poslodavac, ne samo za žene, već za sve zaposlenike.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medija i Ine.