Oni su zadnja generacija koja je djetinjstvo provela u doba bez interneta i nove tehnologije, a u isto vrijeme je iskoristila njihovu punu moć za svoj intelektualni razvoj. Generacija je to za koju stariji tvrde da su se rodili kao bogataši, a da će svoju duboku starost i smrt dočekati u teškom siromaštvu. Jedni govore da su razmaženi, narcisoidni i nekulturni, drugi da su liberalniji od svojih prethodnika dok treći tvrde da imaju sposobnost razoriti i preoblikovati industrije.
Oni su milenijalci, generacija koja obuhvaća rođene između ranih 80-ih i srednjih 90-ih godina. O ovoj generaciji rađena su brojna sociološka, psihološka i financijska istraživanja, a mi ćemo se fokusirati na njihovu sposobnost razaranja i preoblikovanja industrija.
Nove gospodarske grane
Ova, danas u potpunosti radno sposobna generacija, na svijet je iznjedrila veliki broj novih zanimanja, ali i pokrenula neke potpuno nove gospodarske grane. Zahvaljujući njima danas bilježimo sve veći broj digitalnih nomada, freelancera, blogera, youtubera, profesionalnih gamera, ali i brojnih drugih zanimanja koja su prije dvadesetak godina bila nezamisliva. Također, zbog ove su se generacije i njihove lošije financijske situacije rodile neke nove gospodarske grane poput usluga carsharinga, najma odjeće, obuće i co-working prostora. Na valu novih trendova 2019. godine švedska kuća brze mode odlučila je uvesti uslugu najma odjeće, a slično planira napraviti i jedna trgovina namještajem. Tu je riječ o različitim poslovnim modelima, od dugoročnog najma preko mjesečnog pa do onog jednokratnog za specijalne prigode.
Automobilska industrija bi prema procjenama stručnjaka do 2025. godine od najma vozila mogla uprihoditi gotovo 131 milijardu dolara, a istraživanja pokazuju kako je ova usluga postala popularnija upravo zbog milenijalaca.
Stil života ili prisila?
Prema rezultatima istraživanja Pew Research centra, milenijalci su u 2016. godini unajmljivali gotovo 74 posto stvari. Potvrđuju to i podaci Adweek magazina prema čijem istraživanju ova generacija od svakodnevnih kućanskih potrepština najviše unajmljuje namještaj, zatim igraće konzole, odjeću i alate te nakit i tehnologiju. Slična situacija je i s nekretninama i automobilima. Čak 34 posto milenijalaca u SAD-u preferira neki oblik najma ili leasinga vozila nad kupnjom vlastitog, a jedan od deset njih ne planira kupiti stan ili kuću. Iako za Hrvatsku ne postoje usporedivi podaci, prof. dr. sc. Vlasta Ilišin s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu ističe kako je pitanje koliko je takav način života izbor, a koliko prisila.
- Današnja generacija mladih svakako živi lošije nego stariji. Kod svake se generacije smatralo da će živjeti bolje od svojih roditelja. U većoj mjeri su se obrazovali pa su samim time i više zarađivali. Milenijalce je zahvatio nešto drugačiji scenariji. Iako su obrazovaniji, šire gledano, žive lošije od svojih roditelja. Primjerice, moja generacija stvarno živi bolje od roditelja. Zbog većeg stupnja obrazovanja i većih primanja, mogli smo akumulirati sredstva s kojima smo ulagali u nekretnine. No, milenijalci to jednostavno ne mogu – pojašnjava Ilišin.
Dio problema, nastavlja, leži u činjenici da ta generacija radi na određeno vrijeme i ima niska primanja, što ih dovodi u nepovoljni kreditni rejting. Posebno se to odnosi na mlađe milenijalce koji često nisu u mogućnosti investirati na duže staze te si bez pomoći roditelja ili rodbine ne mogu priuštiti kupnju stana ili automobila. Upravo u takvim situacijama najam predstavlja jeftiniju, ali i danas sve pristupačniju opciju uz pomoću koje si mogu osigurati osnovne stvari za život.
Sloboda kretanja i rada
Profesorica Ilišin dodaje kako i ova medalja ima dvije strane. Dok je jednima život u najmu nužan, drugi su ovakav oblik življenja pretvorili u svoj životni stil.
- Najam nekretnina i pokretnina mladima pruža slobodu kretanja, preseljenja iz mjesta u mjesto, s lokacije na lokaciju bez velikog premišljanja. To je prije svega vidljivo kod novih oblika zanimanja poput digitalnih nomada kojima je sloboda kretanja i rada s različitih lokacija ključna za obavljanje posla – objašnjava Ilišin.
Glavnu promjenu kod ovakvog načina života vidi u trenucima kada se mladi odluče na obiteljski život i djecu. Tada, navodi, posjedovanje vlastite imovine postaje praktična, a ponekad i nužna opcija.
- Dok živite solo ili s nekim partnerom onda ste puno fleksibilniji, lakše upravljate vlastitim vremenom i živite nekim drugačijim ritmom, no kada dođe prinova stvari se brzo mijenjaju, iako ni tada kupovina imovine ne mora biti nužna – zaključila je.
Dugoročni najam kao novi oblik “vlasništva”
Usluga dugoročnog najma vozila iz godine u godinu bilježi sve više korisnika. Radi se o konceptu iznajmljivanja koji podrazumijeva korištenje automobila uz pokrivene sve fiksne troškove osim goriva. Drugim riječima, ova vrsta outsourcinga voznog parka pruža korisnicima potpuno pravo korištenja vozila, a uklanja financijska opterećenja poput tehničkog pregleda i registracije, osiguranja, servisa, popravaka, zamjena guma i sličnih troškova. Danas je dugoročnom najmu skloniji sve veći broj stanovnika Europske unije, a njihov put polako slijedi i Hrvatska, objasnio nam je Bojan Žugčić, generalni manager Hertza Hrvatska – globalne tvrtke koja odnedavno pruža usluge dugoročnog najma vozila i kod nas. Ovu uslugu najviše koriste poduzetnici (80 posto), no Žugčić dodaje kako sve veći interes pokazuju i privatne (fizičke) osobe koje trenutno čine 20 posto njihovog poslovanja.
- Velika prednost za poduzetnike je u tome što dugoročni najam vozila omogućuje korisniku fokus na vlastito poslovanje, što automatski podrazumijeva značajnu uštedu u korištenju resursa i vremena. Prednosti su brojne, neke koje bi izdvojio su jedan partner i jedan račun za sve usluge, vlastiti account manager, zamjensko vozilo u slučaju potrebe te mogućnost planiranja mjesečnih troškova – kaže Žugčić.
Što se tiče samih detalja ugovora, on se u Hertzu potpisuje na razdoblje od 1 do 5 godina, a moguće je unajmiti automobil iz flote ili potpuno novo vozilo. Kako bi zadovoljili potrebe svih svojih klijenata, u Hertzu su osigurali široku paletu vozila iz svih kategorija - mala, srednja i velika vozila, vozila za potrebe prodajnih predstavnika, za srednji i viši management, kao i vozila za prijevoz tereta i putnika. Među najpopularnijim modelima vozila iz njihove ponude našli su se mali i srednji gradski automobili s automatskim mjenjačima, koji su pogodniji za mlade osobe, te automobili više klase za srednji i viši management.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Hertz Croatia Najam Vozila.