Kaptol je malena općina pod obroncima Papuka s kasnogotičko-renesansnom utvrdom u sredini mjesta te raskrižjem s četiri kafića. Prema posljednjem popisu stanovništva broji tek 2605 stanovnika, stoga ne čudi da je više ljudi čulo za istoimenu ulicu u samom središtu Zagreba. No, u ovom je naselju krenula jedna prava mala revolucija koja bi jednoga dana mogla promijeniti sliku Slavonije u Hrvatskoj, ali i svijetu.
Iza tog pothvata stoji jedna malena skupina lokalpatriota koja je u potpunosti preobrazila turistički potencijal Požeške kotline. Sve njih veže jedna ista poveznica – u mlađim su danima napustili rodni kraj u potrazi za boljim životom. Otišli su put Zagreba, Austrije, Afganistana pa i naftnih bušotina na afričkim poljima samo da bi kasnije shvatili da se istinska ljepota i sreća nalazi upravo tamo gdje je njihov prvi dom. Među njima je bivši vojnik s misijom da turistima otkrije ljepote Papuka, kao i bračni par čiji gin osvaja svjetska zlata. Tu su i dva kuma koja od slavonskih specijaliteta kao što su odojak i čobanac rade street food kreacije te mlada djevojka koja je svoj dom pretvorila u vinariju i prirodnu oazu dostojnu najzahtjevnijih ukusa.
Njihov elan prepoznao je i Mastercard koji je dio spomenutih poduzetnika uvrstio na Priceless.com. Riječ je o platformi gdje korisnici Mastercard® kartica mogu kupiti ili besplatno preuzeti različita digitalna ili fizička iskustva, a jedno od njih vezano je upravo uz ekipu iz Požeške kotline. Početkom listopada smo ih posjetili da se sami uvjerimo u to što rade. Ovo je priča o njima i o njihovoj misiji da cijela Hrvatska, ako ne i svijet, sazna za Kaptol.
Thrillseeker Croatia
Jedan od kolovođa spomenute ideje, ali i naš osobni vodič na ovom eko-gastronomskom putovanju, jest Josip Lukačević Lux, vlasnik agencije Thrillseeker Croatia. Rođeni je Kaptolčanin, iako ga je angažman u vojsci odveo put Petrinje pa Zagreba, Gospića, a na koncu i Afganistana. Odoru je nosio 11 godina sve dok nije shvatio da mu treba promjena pa je svoj hobi oko adrenalinskih sportova odlučio pretvoriti u posao. Prije četiri godine osnovao je svoju agenciju te danas ovaj bivši vojnik i zaljubljenik u alpinizam kreira jedinstvene doživljaje koji su spoj aktivnog odmora te fantastične hrane i smještaja.
Njegov cilj je jasan – kroz tri ili pet dana ponuditi turistima najbolje što njegov kraj može dati. Tako smo i mi posjetili turu koju je posebno osmislio za Priceless.com i možemo reći da se stvarno radi o nezaboravnom iskustvu koje je moguće bukirati na ranije spomenutoj platformi.
Prva stanica jest restoran i prenoćište Zlatni Lug, ujedno i naša baza tijekom ove slavonske avanture. Iznenađujuće, ona se nalazi u Požegi, a ne u Kaptolu, no Lux odmah objašnjava da poanta nije favorizirati samo jedno mjesto.
- Požega, Kaptol, Velika, Kutjevo, svaki kraj ima svoju ljepotu ili posebnost koju vrijedi posjetiti. Samo je taj potencijal neistražen i treba ga probuditi – veli naš vodič.
Odmah je napomenuo da se ovdje radi o preuređenim seoskim objektima pa je tako bivši štagalj, recimo, postao sala, dok se sobe za goste nalaze u kući bivših zemljoposjednika. No, i bez da je to spomenuo, golim okom se lako mogu razaznati predmeti iz nekih drugih, jednostavnijih vremena. Iznad stolova restorana su tako stare stoljetne hrastove grede ni najmanje neoštećene zubom prolaznosti, dok se u samom kutu mogu pronaći ovali, velike drvene posude iz kojih se nekada napajala stoka.
Zlatni Lug je poseban jer je jedan od većih smještaja u županiji s kapacitetom od 55 ležaja, što, na prvu, ne zvuči baš puno, pogotovo kada se usporedi s ponudom na jadranskoj obali. No, i to je jedan od faktora koji se polako mijenja u Požeškoj kotlini, a „krivac“ za to je spomenuta skupina s početka priče. Oni su, naime, lani pokrenuli wine&walk manifestaciju „Ideš i piješ“ u sklopu koje posjetitelji mogu kušati vina malih lokalnih proizvođača, domaće rakije te izvorni kaptolački gin, kao i zasladiti svoje nepce specijalitetima zlatne Slavonije. Ove je godine više od 400 ljudi prisustvovalo manifestaciji, što je potaknulo i lokalce da malo razmisle o svojoj ponudi.
- U selu se počelo drugačije razmišljati o turizmu. Kada su vidjeli da toliki broj ljudi želi doći u naš kraj i uživati u krajoliku, shvatili su da od ovog događaja imaju svi koristi: vinarije, OPG-ovi, restorani pa i iznajmljivači. Odjednom, ljudi su počeli obnavljati vikendice, krenuli u rentanje, stvarali sadržaj. Tako da, elan postoji, samo ga trebamo zadržati – kaže Lux.
Da svi ovi hvalospjevi ne ostanu samo na riječima, vodi nas u gorje da sami vidimo dio te ljepote o kojoj toliko govori. Upečatljivim kombijem s natpisom „Thrillseeker“ prolazimo kroz slavonska sela na putu do Javne ustanove Parka prirode Papuk. Lux je namjerno odabrao duži put, kako bi malo bolje stekli dojam o voljenom mu kraju. I, moramo priznati, ambijent je kao u nekoj priči Ivana Kozarca, samo malo prilagođenoj modernim vremena.
Vožnja električnim biciklima
Uz cestu, red šumskih drveća gustih kao brk našeg vodiča, zatim red poznatih slavonskih ravnica ispunjeni traktorima. Sredina je jeseni i lokalni poljoprivrednici su već pobrali plodove sa zlatnih polja, tako da su prešli na oranje i sjetvu. Tu i tamo sretnemo još pokoji kombajn kako sa zakašnjenjem gladno proždire klipove kukuruza sa suhih stabljiki.
Nakon par minuta vožnje, ispred nas se vidi naš cilj. Magla je ovo jutro bila toliko draga te nam dopustila da provirimo iza zavjese i ugledamo zeleno čelo masivnog brijega.
- Pogledajte, tamo gore mi idemo – proklamira Lux, prstom pokazujući na metu koju je nemoguće promašiti. Dobro poznaje tu slavonsku planinu, kaže. Prvi se puta s njom upoznao kao dječak u berbi gljiva, a danas je doktorirao njene tajne. U šetnje najčešće ide sam, ali ponekad na neke manje zahtjevne štreke povede i svoju suprugu te dva sina. Poslovno, pak, ide skoro svaki tjedan. Priznaje da je prošle godine imao najbolju jesen otkad ima agenciju. Ova će, veli, biti još i bolja.
Kroz priču, stigli smo do Javne ustanove Parka prirode, preuzeli električne bicikle i pod stručnim vodstvom našeg vodiča uputili se u zeleno prostranstvo prvog hrvatskog geoparka pod UNESCO-ovom zaštitom. Tek što smo krenuli, dočekali su nas prizori vrijedni povlačenja kočnice. Odmah uz šumsku cestu nalaze se slapovi – maleni, ali opet dovoljno bučni da ti prekinu tok misli i primoraju da uživaš u žuborenju njihove pjesme.
- Prije korone su brojni ljudi provodili vrijeme unutra svojom voljom, ali je lockdown u njima probudio želju da izađu van i istraže svoj kraj. Mislim da su tada ljudi shvatili koliko je priroda lijepa. Ne samo u Kaptolu, nego u cijeloj Hrvatskoj – ističe Lux i poziva nas da krenemo.
Lux je odlučio da ne idemo prema hladu stoljetnih stabala iz Park šume Jankovac, nego do jednog relikta prošlih vremena na koji su mnogi zaboravili. Riječ je o zapuštenoj skijaškoj stazi na kojoj su prije više od 30 godina brojni Slavonci te ljudi iz drugih mjesta Hrvatske provodili zimske praznike. Spomenici na to doba se i dalje mogu pronaći, bilo da se radi o ostacima žičare ili utabanim spustovima kojima su nekad jurile skije i sanjke. Sada se tim stazama uspinju i spuštaju planinari te biciklisti. I možemo potvrditi da usponi nisu ni najmanje bezazleni.
Skupljanje otpada u šumi
Čak ni bicikl na električni pogon nije nam pomogao kod nekih brjegova, tako da smo morali progutati ponos, sići sa sjedala i gurati do ravnog dijela staze. Kada kažemo mi, ne mislimo i na Luxa. Vojnička sprema se i dalje osjeti u njegovim skladnim pokretima prilikom osvajanja brijega, kao i u osjećaju da nikoga ne ostavi pozadi. Ne jednom se vratio po nas i pomogao nam s guranjem bicikla.
- Treba poznavati put, onda je lakše. Sljedeći će puta ići bez problema – umiruje naš sram Lux te nas toplim ohrabrenjem i kockicom čokolade potiče da idemo dalje. Još malo, kaže, i stigli smo.
Put gore pa dolje pa opet gore i dolazimo do našeg konačnog odredišta - Planinarskog skloništa Mališćak. Dva su razloga zašto nas je doveo ovdje. Prvi je vidikovac s veličanstvenim pogledom na sve strane šumskog carstva. Drugi je otpad koji se skupio u okolici skloništa. Kako objašnjava Lux, ovdje se često zna skupiti ekipa partijanera koja ne pospremi uvijek iza sebe.
- Nažalost, i dalje ima ljudi koji bacaju otpad u prirodu. Ne shvaćam zašto, pogotovo pored toliko reciklažnih dvorišta. Zato uvijek sa sobom nosim vreću u koju pokupim što god da nađem. Ponekad je to samo par sitnica, a nekad je i punu nosim doma. Kako god, vjerujem da činimo dobru stvar ako uklonimo i samo jedan plastični omotić iz šume – navodi Lux.
Počistili smo zalutalo smeće te polupunih vreća i u potpunosti ispunjene duše napuštamo Papuk. Brzinski tuš i vrijeme je da posjetimo drugo poglavlje priče – destileriju Craft spirits.
Destilerija gina
Lux nas je prepustio u ruke svojih prijatelja Mihovila i Ive Pranjić, mladog bračnog para koji je ove godine suvereno pozicionirao Kaptol na gin mapi svijeta. Naime, oni su u pandemiji napustili svoje poslove u Zagrebu i stan na 14. katu te se uputili k rodnom mjestu kako bi proizvodili vlastiti gin. Nisu pritom imali nikakvog iskustva, ni adekvatne opreme pa čak ni sastojaka. Sve što su imali jest ljubav prema ispijanju spomenutog pića i želju da stvore nešto svoje. Ipak, mogli su se okušati u nečemu više poznatom kao što je daleko poznata slavonska rakija ili, pak, vino, pogotovo jer se Mihovilova obitelj već 30 godina bavi vinogradarstvom. No, ne. Oni su imali svoju viziju od koje nisu htjeli odustati.
- Istražili smo tržište i uvidjeli da postoji praznina u kategoriji craft ginova. Ušteđevinu koju smo čuvali za stan u Zagrebu prenamijenili smo za destileriju i malim koracima krenuli prema proizvodnji vlastitog gina. Uostalom, ako ništa drugo, toliko ga volimo piti da smo zaključili da nam je jeftinije proizvoditi vlastiti gin nego kupovati – smije se Iva.
I, eto, već su ove godine njihovi ginovi osvojili zlato i srebro na svjetskom natjecanju u Londonu, s time da je London dry gin ujedno i najbolje ocijenjeno žestoko piće koje je pristiglo na ocjenjivanje iz Hrvatske. Prepoznali su to i posjetitelji kojih ima sve više u njihovoj kušaonici, pogotovo ljeti jer od svibnja do rujna imaju otvoren mali „gin garden“ u vlastitom dvorištu.
Ponukani uspjehom, već su krenuli s novim projektima.
- Idući u planu je craft pelinkovac imena Planinkovac. Proljetos smo zasadili nasade dunja i viljamovki tako da će svakako u ponudi biti i rakije, a kao krunu cijele destilerije voljeli bismo staviti na sazrijevanje dobar slavonski viski – priča Mihovil.
Funky Food
Skupini Kaptolčana koji su lokalne elemente ubacili u svoje poslovanje treba dodati i Nikolu Stanišića te Ivana Adžića, vlasnike brenda Funky Food. Ovi kumovi su uzeli tradicionalna jela kao što su odojak i čobanac te od njih napravili odlične burgere koji uvijek izazovu oduševljenje na sajmovima hrane. Glavni kuhar je Ivan koji je svoje znanje tesao u restoranima od Zagreba do Jadrana pa i na naftnim bušotinama u Africi.
- Trebao sam zapravo biti računalni tehničar, no na dan upisa u srednju školu sam stao pred zgradu i shvatio da mi se radije kuha. Pa sam otišao za kuhara – smije se Ivan.
Da nije bilo te nagle promjene mišljenja, tko zna bi li svijet ikada upoznao jela kao što su čips od šarana ili kohon burger, hamburger za koji Ivan ponosno tvrdi da je najljući u zemlji.
Dakle, iz Kaptola, tog malenog slavonskog mjesta s nešto više od 2600 stanovnika smo već nabrojali da je potekla craft destilerija gina, agencija za outdoor iskustva, street food brend, a tom popisu možemo slobodno dodati i vinariju. I to ne bilo kakvu, nego jednu kojom upravlja isključivo „ženska ruka“. Riječ je o mladoj Vinariji Kaptol koju vode majka Nataša i kćer Barbara Ljevar. Da se radi o jednom potpuno drugačijem tipu vinarije, vidi se odmah po eksterijeru imanja. Iza njihove kuće proteže se pravi maleni botanički vrt koji odmah na prvu obuzima oči posjetitelja. Gorostasna stabla, stilizirani vrtovi, sjenice, terase ma nema djelića kulise koji ne izgleda kao idealna pozadina za Instagram fotografiju. Pohvale pritom idu gospođi Nataši koju smo i taj dan zatekli kako revno okopava vrt. Ova arhitektica je uistinu stvorila pejzaž vrijedan svakog divljenja.
Vinarija Kaptol
Druga ženska ruka ove vinarija zadužena je, pak, za vino, ali i za cijelu priču oko Vinarije Kaptol Barbara je prije pet godina bila pred završetkom studija ekonomije te intenzivno razmišljala da se njihova mala obiteljska vinogradarska priča podigne na jednu višu razinu. I tako su, u samo tri mjeseca, od stare šupe napravili destileriju i krenuli s proizvodnjom, a od ledine iza kuće stvorili oazu flore. S obzirom na to da su u branši gdje se većinom sve vinske priče temelje na generacijskoj predaji i tradiciji, oni su odlučili zasukati rukave i iz čiste ljubavi prema vinu stvoriti svoju tradiciju.
- Pokreće nas jednostavno ljubav prema vinu i Kaptolu, a upravo je obiteljsko i prijateljsko okruženje temelj stvaranja naše priče - kaže Barbara.
Da se radi o uspješnim temeljima govori i podatak da danas proizvode oko 50.000 litara godišnje, s time da se većina proizvodnje odnosi na graševinu jer je ona ipak kraljica slavonskih vinograda. U tijeku je i izgradnja velikog vinskog podruma sa šest puta većim kapacitetom, ali tu ne staje plan njihova osvajanja tržišta.
- Kroz nekoliko godina voljela bih izgraditi prvi boutique hotel u Slavoniji. Vidimo da zainteresiranosti ima jer tko god da dođe k nama ostane naprosto oduševljen ambijentom – samouvjereno će mlada vinarica.
Platforma Priceless.com
Upravo je ta samouvjerenost ono što se vidi u očima tih mladih ljudi. Svi oni vjeruju u potencijal i ljepote svog kraja te znaju da, ako postoji sadržaj, da će onda doći i posjetitelji. To je prepoznao i Mastercard kada ih je uvrstio na Priceless.com, pogotovo sada kada je odlučio promijeniti nišu poslovanja. Naime, Hrvatska se platformi Priceless.com priključila 2017. godine kao ljetna pop-up destinacija, no u međuvremenu se s više od 300 iskustava probila u top 10 najposjećenijih destinacija unutar Priceless.com platforme, ravno uz bok New Yorku, Bangkoku i Sydneyu. Hrvatska je pritom postala prva od 40 država unutar spomenutog programa koja je odlučila sav sadržaj temeljiti na održivoj praksi. Kako bi u tome uspjeli traže partnere kao što su Thrillseeker Croatia, Craft spirits te Vinarija Kaptol.
Tako da, tko zna, ako barem dio njihova elana zarazi i druge ljude u Slavoniji, onda bi se turistička priča o toj regiji uvelike mogla promijeniti. Pričat će se onda kako je revolucija krenula upravo iz Kaptola, te malene općine pod obroncima Papuka s kasnogotičko-renesansnom utvrdom u sredini mjesta te raskrižjem s četiri kafića.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Mastercarda.