Na pad industrijske proizvodnje u prosincu prošle godine za 6,7 posto, nadovezao se, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, i pad zaposlenosti u industriji. U odnosu na posljednji kvartal 2017., u domaćoj industriji bilo je u zadnjem tromjesječju prošle godine dva posto manje zaposlenih.
Najveći međugodišnji pad industrijske zaposlenosti, prema izračunu DZS-a, od čak 19,6 posto, bilježi se u energetici, zatim u tekstilnoj te industriji kože i obuće od 17,3 odnosno 17,5 posto, a manja zaposlenost prisutna je i u prehrambenoj (pad od četiri posto) i prerađivačkoj industriji gdje je bilo 0,6 posto manje zaposlenih nego u zadnjem kvartalu 2017..
Suprotan trend industrijske zaposlenosti od spomenutih djelatnosti Zavod bilježi, među ostalim, u drvnoj industriji (rast 6,9 posto) i industriji papira koja je u posljednjem kvartalu 2018. zabilježila rast zaposlenosti od 4,7 posto. Značajno raste broj zaposlenih i u industriji plastike i gume (11,6 posto) te metala, s rastom od 11,3 posto.
Poput industrije, i trendovi zaposlenosti u trgovini na malo, prema podacima DZS-a, u padu su u zadnjem tromjesječju prošle godine, i to za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Štoviše, međugodišnji pad zaposlenosti u trgovini na malo bilježi se u sva četiri kvartala prošle godine.
Za razliku od trgovine na malo i industrije, zaposlenost u većini usluga i građevinarstvu bilježi u promatranim razdobljima pozitivni pomak. Prema DZS-ovom izračunu, zaposlenost u ugostiteljstvu rasla je 23,9 posto, cestovnom i željezničkom prijevozu te transportu za 12,3 posto, računalnom programiranju za 11,3 posto a u administrativnim uslugama 1,4 posto. U većini usluga zaposlenost raste u sva četiri kvartala prošle godine.
Među uslugama koje u zadnjem tromjesječju 2018. ipak bilježe pad broja zaposlenih su, među ostalim, izdavaštvo (6,5 posto) i telekomunikacije, gdje je ustanovljen pad zaposlenosti od četiri posto.
Međugodišnji rast zaposlenosti u građevinarstvu u posljednjem kvartalu 2018. iznosi 4,8 posto. I tu je riječ o cjelogodišnjem rastu zaposlenosti, čime je potvrđen daljni oporavak građevinarstva nakon dugogodišnje stagnacije uslijed svjetske gospodarske i financijske krize iz 2007. i 2008..