Novi broj Globusa donosi

Vlasnik Karlovačke pivovare ove godine uložio preko 80 milijuna kuna u zeleno poslovanje

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

OBJAVLJENO:

17.11.2018. u 12:32

AUTOR:

  • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

OBJAVLJENO:

17.11.2018. u 12:32

Heineken

Solarni paneli na krovu skaldišta u krugu pivovare u Karlovcu

U proteklih otprilike godinu i pol dana Heineken Hrvatska realizirao je tri velike investicije u pogone pivovare u Karlovcu. Tako Heinekenova pivovara u Karlovcu u posljednje vrijeme prolazi kroz veliki investicijski ciklus kojim se povećavaju proizvodni kapaciteti, a dosta se ulaže u održivosti poslovanja.

Pivovara u Karlovcu dio je kompanije Heineken, vodećeg globalnog proizvođača piva. Sve investicije, kako ističu u Heinekenu, u skladu su s globalnom korporativnom strategijom “Stvaramo bolji svijet”, koja na visoko mjesto stavlja smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Tako su u kompaniji Heineken Hrvatska kroz tehnološke inovacije uspjeli smanjiti potrošnju vode za čak 40 posto u odnosu na 2008., smanjili su količinu nerecikliranog industrijskog otpada za 86 posto, većinu piva prodaju u povratnim staklenim bocama, a za svoje poslovanje koriste samo zelenu električnu energiju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora. Tijekom 2016. kompanija je kupila 1116 hladnjaka za pića koji su svi bili ekološki prihvatljivi i štede električnu energiju, a taj trend nastavljen je i lani. Općenito, kompanija je u proteklih 10 godina znatno smanjila razine CO2 koje emitira. Održivost, kako ističu, manifestira se i u samim proizvodima, tako za svoj najpopularniji proizvod Karlovačko pivo koriste ječam sa slavonskih polja.

“U Heinekenu Hrvatska stalno ulažemo u povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje utjecaja na okoliš, jer je jedna od ključnih strateških odrednica naše kompanije ‘zeleno’ poslovanje. Ponosni smo na naše investicije te smo odlučni u tome da na domaćem tržištu i dalje budemo predvodnikom na području društvene odgovornosti i održivog poslovanja”, istaknula je Valentina Belavić, direktorica Sektora lanca opskrbe u kompaniji Heineken Hrvatska.

Investicije

Najveća investicija tako je realizirana u unapređenje procesa punjenja piva. Investicija je vrijedna 5,5 milijuna eura ili oko 40 milijuna kuna. Ovom investicijom modernizirane su i spojene dvije dosad odvojene linije pa se sad učinkovitije puni pivo u svim vrstama staklene ambalaže. To je bilo nužno napraviti zato što su prijašnje linije za punjenje morale raditi naizmjence, a ovako se značajno ubrzao proces, s uštedama struje, vode i toplinske energije. Nova kombinirana linija ima nominalni kapacitet punjenja od 30 tisuća boca na sat, odnosno u sat vremena pivom se može napuniti čak 1500 gajbi od kojih svaka ima 20 boca od pola litre.

U sklopu ove investicije instaliran je i novi poseban robot koji služi za paletizaciju i depaletizaciju proizvoda. Tako je cijeli proces, od pranja do punjenja boca, inspekcije njihove kvalitete, stavljanje u nosiljke te vezanja u palete, sada u potpunosti automatiziran.

Druga značajna investicija u takozvano zeleno skladište vrijedna je tri milijuna eura ili oko 21 milijuna kuna. U Karlovcu vole istaknuti da zeleno skladište nije dobilo naziv po boji jer je ono ustvari crveno, što je prepoznatljiva boja njihova najpopularnijeg piva. Napominju da je to zato što je izgrađena uz poštovanje zelenih načela od početka do kraja projekta. Zgrada ima visoki A+ energetski certifikat, površine je 5200 četvornih metara i u nju stane sedam tisuća paleta s gotovim proizvodima koje razvoze električni viličari zbog kojih je u sklopu pogona napravljena i punionica. Skladište su projektirale i gradile domaće, karlovačke tvrtke, a u gradnji je korištena nova tehnologija temeljenja, kojom se iskopi smanjuju za pedeset posto. U ovom konkretnom slučaju to je značilo pet tisuća tona manje zemlje na deponijima.

Treća je investicija solarna fotonaponska elektrana koja je vrijedna oko 2,2 milijuna kuna ili oko 300 tisuća eura. U tijeku je, dakle, postavljanje LED rasvjeta u čitavom kompleksu pivovare. Vrijednost investicije u zamjenu rasvjetnih tijela iznosi oko 2,5 milijuna kuna. U budućem razdoblju ugrađivat će se moderna LED rasvjeta, za koju očekuju kako će se u potpunosti isplatiti možda već za dvije godine. Generirane uštede, kako procjenjuju i očekuju, neće biti nimalo zanemarive. Procjenjuju da mogu dosegnuti do 80 posto. Ovog proljeća postavljeno je gotovo 1400 solarnih panela na površini od 4430 m2 za koje se očekuje kako bi godišnje mogli proizvoditi 395 tisuća kWh električne energije. Zahvaljujući ovoj investiciji, u Heinekenu Hrvatska očekuju da će se smanjiti emisije CO2 koje tvornica emitira za nešto više od 118 tona godišnje. Za tu količinu, prema javno dostupnim informacijama, trebala bi se smanjiti količina električne energije koju tvornica preuzima iz javne mreže HEP-a, a riječ je i o integriranoj solarnoj elektrani. To znači da eventualni višak proizvedene električne energije Heineken Hrvatska može predati u javnu mrežu. Ipak, tvornica još uvijek troši puno više energije nego što solarna elektrana može proizvesti. Investicija u solarnu elektranu, ako cijena električne energije ostane na ovim razinama, trebala bi se isplatiti za nešto više od sedam godina. I kod instaliranja elektrane, kako ističu u Heinekenu Hrvatska, vodilo se računa o domaćoj komponenti. Iako su sami paneli njemačke proizvodnje, ugradila ih je domaća tvrtka iz Varaždina.

Najžilaviji dio nacionalne ekonomije

Iako se često govori o brojnim projektima kojima država potiče energetsku učinkovitost, nažalost dio industrije je iz nje isključen. Proizvodnja piva dio je, naime, hrvatske prehrambene industrije, gospodarskog sektora koji se uz turizam pokazao kao najžilaviji dio nacionalne ekonomije. Više puta su iz raznih udruženja upozoravali kako je proizvodnja hrane i pića danas strateška gospodarska grana u velikom broju zemalja u svijetu.

Ova industrija ostvaruje 14,9 posto ukupnog prihoda prerađivačke industrije u EU i zapošljava 4,5 milijuna ljudi, uglavnom u ruralnim područjima, što je oko 15 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji EU. Proizvodnja hrane i pića zadržala je karakteristike stabilnog sektora prerađivačke industrije, jer je ipak nešto otpornija na negativne gospodarske cikluse. Usprkos recesiji većina poduzeća u prehrambeno-prerađivačkoj industriji zadržala je stabilnost poslovanja. Prehrambena industrija u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj ostvaruje najveći ukupni prihod i zapošljava najviše ljudi. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2016. u Hrvatskoj je registrirano više od 3200 tvrtki koje spadaju u prehrambenu industriju. Prema tim podacima, više od 61 tisuća ljudi zaposlena je u sektoru proizvodnje hrane i pića i taj sektor ostvaruje 28,2 posto ukupne proizvodnje prerađivačkoga sektora. U odnosu na druge industrijske sektore, prehrambena industrija ima treći po veličini multiplikativni učinak na ukupni bruto domaći proizvod i zaposlenost. Poraste li potražnja za proizvodima prehrambene industrije za milijun kuna, ukupni BDP raste za 1,96 milijuna kuna i moguće je zaposliti dodatno dvije osobe, napomenuli su u svojoj analizi Buturac i Vizek 2015. godine.

Proizvodna aktivnost

Posljednjih godina vidljiv je lagani oporavak proizvodne aktivnosti industrije pića. Nakon što je proizvodna aktivnost ove industrije na razini 2015. godine zabilježila međugodišnji rast od 3,8 posto, u 2016. godini dolazi do njezine stagnacije, a u 2017. godini ponovno je ostvarila međugodišnji rast od 1,7 posto. Na oporavak proizvodne aktivnosti ove industrije ukazuju i desezonirani podaci, prema kojima je u prvom tromjesečju 2018. proizvodna aktivnost industrije pića povećana za 22,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Prosječna nominalna bruto plaća isplaćena u prosincu 2017. godine u industriji pića iznosila je 9057 kuna, što je bilo za 12,5 posto iznad prosjeka gospodarstva te za 13,3 posto iznad prosjeka cjelokupne prerađivačke industrije. Isto tako, prehrambena industrija privukla je značajne strane investicije te su mnoge međunarodne tvrtke prisutne i uspješno posluju u Hrvatskoj.

Unatoč svim tim pokazateljima prehrambena industrija ostala je isključena iz poticajnih programa za ugradnju solarnih panela, kotlovnica i drugih tehnologija kojima se poboljšava energetska učinkovitost. Kompanije koje na tom polju žele nešto raditi moraju sve u potpunosti sami financirati. Očito da je to i razlog zbog čega interes za ulaganje u ovoj djelatnosti i nije prevelik. Često se kod nas čuju rasprave o visokim troškovima zbog kojih je cijena proizvodnje u Hrvatskoj previsoka. Iako su razlozi za to slojeviti, često je priča usredotočena na cijenu rada koja je samo dio problema. Manji troškovi za potrošnju energije, električne ili toplinske, koji u hrvatskim proizvodnim pogonima nisu nimalo zanemarivi, mogu se pokazati kao presudni za očuvanje i rast proizvodnje u zemlji.

Globus